El Niño je stigao tek u lipnju 2026., ali njegovi učinci već su vidljivi iz svemira: više površinske temperature mora, viša razina mora i manje klorofila, a time i manje fitoplanktona u Tihom oceanu
Ovu periodičnu prirodnu pojavu, zajedno s promjenama obrazaca atmosferske i oceanske cirkulacije, karakteriziraju temperature mora koje su u dijelovima ekvatorijalnog Pacifika više od uobičajenih. Regionalni učinci El Niña kreću se od poplava u pustinjskim područjima i kašnjenja monsuna do promjena u područjima u kojima je vjerojatnije stvaranje tropskih ciklona.
Prema očekivanjima NOAA-ina Centra za klimatske prognoze (Climate Prediction Center), trenutačni El Niño nastavit će jačati do kraja 2026., uz 97-postotnu vjerojatnost da će na sjevernoj hemisferi potrajati do početka proljeća 2027. Čak i tijekom ranih faza El Niña sateliti duž ekvatorijalnog Pacifika zabilježili su karakteristične promjene, poput površinskih temperatura mora i razine mora viših od uobičajenih.
Među prvim posljedicama za ekosustave su promjene u morskom hranidbenom lancu. Gornje karte prikazuju koncentracije klorofila a, zelenog biljnog pigmenta prisutnog u većini fitoplanktona, zabilježene instrumentom OCI (Ocean Color Instrument) na satelitu NASA-ine misije PACE (Plankton, Aerosol, Cloud, ocean Ecosystem). U lipnju 2025. vladali su neutralni uvjeti, dok je El Niño u lipnju 2026. jačao.
Najuočljivija razlika vidi se u središnjem Pacifiku, oko ekvatora sjeverno od Novog Zelanda, gdje su koncentracije klorofila, pokazatelja količine fitoplanktona, znatno niže 2026. godine.
Prema oceanografima Matthew Kehrli i Graham Trolley iz Laboratorija za ekologiju oceana NASA-ina Centra za svemirske letove Goddard, ta je promjena očekivana. Razlog je to što tijekom El Niña slabe istočni ekvatorijalni pasati, topli površinski sloj oceana prodire dublje, a slabi uzdizanje hladne vode bogate hranjivim tvarima, koja u uobičajenim uvjetima potiče rast fitoplanktona.
Kako El Niño bude napredovao, znanstvenici očekuju da će razlike u središnjem Pacifiku postajati sve izraženije.
„To se može očitovati kao veća razlika u vrijednostima na trenutačno zahvaćenom području, kao širenje područja sa smanjenom površinskom koncentracijom klorofila a ili kao oboje, ovisno o ponašanju ekvatorijalnih pasata“, naveli su Kehrli i Trolley.
Smanjenje količine fitoplanktona ima lančane posljedice za cijeli morski hranidbeni lanac, uključujući i obalna područja. Manje hrane dostupno je zooplanktonu, kao i ribama, morskim pticama i morskim sisavcima. Peruanski ribolov inćuna tijekom prethodnih El Niña bilježio je snažan pad ulova, također uzrokovan toplijim površinskim vodama, slabijim uzdizanjem dubinske vode i manjom količinom fitoplanktona.
Peruansko Ministarstvo proizvodnje (Ministerio de la Producción, PRODUCE) stoga je tijekom 2026. više puta obustavljalo ribolov kako bi zaštitilo glavni ribolovni resurs zemlje. Također, pelikani su primijećeni kako u potrazi za hranom zalaze u peruanske luke i urbana područja.
Iako poremećaji morskog života mogu biti ozbiljni, nakon El Niña može uslijediti „oporavak klorofila“, s koncentracijama višima od uobičajenih u ekvatorijalnom Pacifiku. Istraživanja upućuju na to da taj oporavak mogu potaknuti povećane koncentracije željeza koje donose oceanske struje, kao i prašina koja stiže iz sušnijih kopnenih područja Srednje i Južne Amerike. Ističe se i kako za taj oporavak nije nužna pojava La Niñe.
La Niña, koja često slijedi nakon El Niña, također može dovesti do povećanih koncentracija klorofila. Snažna La Niña 1998. – 1999. tako je potaknula veliko cvjetanje fitoplanktona u istočnom Pacifiku te naglo povećanje ribljih populacija.
Znanstvenicima su sada na raspolaganju novi alati za proučavanje takvih promjena. Misija PACE pokrenuta je u veljači 2024. pa je ovo prvi potpuni El Niño tijekom kojeg će satelit prikupljati globalna, gotovo svakodnevna hiperspektralna mjerenja i pomoći u boljem razumijevanju utjecaja El Niña na život u oceanu.
„Znanstvena zajednica moći će promatrati El Niño 2026. koristeći podatke prikupljene na većem broju valnih duljina svjetlosti nego ikada prije“, rekli su Kehrli i Trolley.
Kako bi bolje razumjeli posljedice za život u oceanu, istraživači se nadaju da će podatke misije PACE koristiti za procjenu reakcija pojedinih zajednica fitoplanktona na El Niño. Znanstvenici napominju kako se mogućnosti pritom ne ograničavaju samo na morski okoliš. Senzori satelita PACE mogu mjeriti sastav biljnih pigmenata na kopnu te oblake i aerosole u atmosferi, na koje El Niño također utječe.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
>>> Pročitajte još >>> Aktualni El Niño mogao bi biti najjači u posljednjih 150 godina
