© Eugene Samoilov / Pexels
NAJNOVIJE
- Vaš pametni sat možda nije toliko pametan kao što mislite
- Što su Grad Benkovac i nadležne institucije znali dok je u blizini grada raslo nelegalno odlagalište otpada?
- Ambienta 2026: Mjesto na kojem počinje svaki dobar prostor
- Energetske zajednice u praksi: vrijeme je za konkretne korake
- HZJZ: Voda za piće iz javnih vodoopskrbnih sustava zdravstveno je ispravna
- Jesu li orke krenule u „osvetu protiv ljudi“ ili se samo pokušavaju igrati?
- Prijelaz na čišće grijanje može sniziti krvni tlak
- Hrvatska tvrtka pokreće proizvodnju hrane za pčele u Odesi
- U Varaždinu više od 1380 tona nepropisno odloženog otpada, u podzemnim vodama kod Gospića potvrđena mikroplastika
- Parižani ne odustaju od zaštite zelene površine i zahtijevaju izmjenu projekta Erlanger
Vaš pametni sat možda nije toliko pametan kao što mislite
Pametni satovi široko se koriste za praćenje spavanja, broja koraka, srčane frekvencije i drugih zdravstvenih pokazatelja, ali sve složeniji pokazatelji koje prikazuju mogu biti zbunjujući
Pametni satovi mogu pružiti korisne zdravstvene informacije, ali mnoge vrijednosti koje prikazuju zapravo su algoritamske procjene, a ne izravna mjerenja tjelesnih parametara. Osim toga, neki su rezultati precizniji od drugih, pokazalo je novo istraživanje.
Adam Lepley, docent na Fakultetu kineziologije Sveučilišta Michigan, sa svojim je timom razvio okvir koji bi korisnicima trebao pomoći da razumiju što pametni satovi mjere, a što procjenjuju te kako odgovorno tumačiti njihove podatke. Rezultati njihova istraživanja objavljeni su u časopisu Sensors.
„Najvažnija je poruka da se svi pokazatelji pametnih satova ne bi trebali tumačiti na isti način“, kaže Lepley. „Neki su rezultati relativno bliski onome što senzor uređaja doista registrira, dok su mnogi drugi procjene dobivene kombiniranjem signala senzora s vlasničkim algoritmima, karakteristikama korisnika i drugim pretpostavkama“, dodaje Lepley.
Pokazatelje ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo
„U mnogim slučajevima ti su uređaji prikladniji za praćenje trendova tijekom vremena nego za precizna mjerenja kakva se provode u laboratoriju“, kaže Adam Lepley.
Pametni satovi kombiniraju informacije dobivene iz nekoliko vrsta senzora. Optički senzori koriste svjetlost za otkrivanje promjena protoka krvi u području ručnog zgloba, dok senzori pokreta, GPS i druge tehnologije prate kretanje, lokaciju i dodatne signale. Algoritmi potom te signale pretvaraju u pokazatelje koji se prikazuju korisniku.
Lepley ističe kako su srčana frekvencija u mirovanju i pri ravnomjernom opterećenju, broj koraka i tempo kretanja na otvorenom općenito pouzdaniji od složenih procjena poput potrošnje kalorija, faza spavanja, sastava tijela, hidratacije i oporavka.
Na točnost mogu utjecati i kretanje, način na koji sat prianja uz zapešće, temperatura, znoj, ton kože, tetovaže i sastav tijela. Osim toga, rezultati različitih proizvođača možda nisu međusobno usporedivi jer se koriste različiti senzori, definicije i algoritmi.
Upravo zato podaci s pametnih satova najkorisniji su za praćenje promjena kod iste osobe tijekom vremena. Stalne promjene srčane frekvencije u mirovanju, obrazaca spavanja ili razine tjelesne aktivnosti mogu biti značajnije od jednog neuobičajenog očitanja.
