Zajedno sa srpnjem 2023., kolovoz 2026. bio je najtopliji mjesec dosad zabilježen na svijetu, a globalne temperature ponovno su premašile prag od 1,5 °C u odnosu na predindustrijske razine
S prosječnom globalnom temperaturom zraka od 16,96 °C, što je 0,85 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020., kolovoz 2026. bio je najtopliji kolovoz dosad zabilježen na globalnoj razini. U Europi je prosječna temperatura zraka iznosila 20,26 °C, odnosno 1,10 °C više od prosjeka za isto referentno razdoblje, čime je ovogodišnji kolovoz postao četvrti najtopliji u povijesti mjerenja. Iznadprosječne temperature zabilježene su u velikim dijelovima zapadne i južne Europe, pri čemu su u Francuskoj i Italiji odstupanja premašivala 3 °C, dok su u dijelovima sjeverne i istočne Europe prevladavale temperature niže od prosjeka.
Copernicus služba za klimatske promjene programa (C3S) objavila je najnoviji mjesečni klimatski bilten, koji donosi pregled ključnih klimatskih pokazatelja za kolovoz 2026. Uz globalnu prosječnu temperaturu zraka na površini koja je bila 1,65 °C viša od procijenjene predindustrijske referentne vrijednosti, ovaj je kolovoz bio prvi mjesec od studenoga 2025. u kojem je premašen prag od 1,5 °C.
Zbog globalnog zagrijavanja uzrokovanog izgaranjem fosilnih goriva te ubrzanog rasta temperature površine mora (SST) u ekvatorijalnom Tihom oceanu, povezanog sa snažnim uvjetima El Niña, tijekom mjeseca zabilježena je dosad najviša prosječna mjesečna temperatura površine mora od 21,07 °C, jednaka onoj iz ožujka 2024. čime je premašen prethodni rekord za kolovoz od 20,98 °C, postavljen 2023. godine.
Osim toga, izmjerena je i dosad najviša dnevna globalna temperatura površine mora od 21,11 °C, uz rekordno visoke temperature diljem tropskog dijela Tihog oceana u kojem se nastavlja intenzivirati potencijalno ekstremna pojava El Niña. Posljedice te pojave već se osjećaju na kopnu, pri čemu uvjeti pogoduju intenziviranju sezonskih šumskih požara diljem Indonezije, kako je izvijestila Copernicus služba za praćenje atmosfere programa Copernicus (CAMS).
Oko Europe, temperature površine mora dosegnule su rekordne vrijednosti za kolovoz duž atlantske obale i u zapadnom Sredozemlju, povezane s raširenim snažnim ili vrlo intenzivnim morskim toplinskim valovima.
Kolovoz 2026. ujedno je označio kraj najtoplijeg ljeta dosad zabilježenog u zapadnoj Europi, čime je nadmašen prethodni rekord postavljen 2003. godine. Regija je u kolovozu zabilježila i dodatne toplinske valove, čime je nastavljen izniman niz ekstremnih vrućina koji je počeo već u svibnju.
U većem dijelu te regije te na velikim područjima srednje i istočne Europe u kolovozu su također zabilježeni rasprostranjeni sušni uvjeti, koji su se ponegdje zadržali još od svibnja, dok je ozbiljna suša zabilježena u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Mađarskoj, Rumunjskoj i Srbiji. Na sušnim područjima protoci velikih europskih rijeka bili su iznimno niski, uključujući – od zapada prema istoku – Rajnu, Dunav, Južni Bug i Dnjepar, na kojima su zabilježeni iznimno niski protoci. Rijeke Visla, Glomma, Rhône, Seine i Pad (Po) također su dosegnule iznimno niske razine vodostaja prije nego što su se blago oporavile nakon oborina krajem kolovoza.
„Kolovoz 2026. bio je izniman mjesec u povijesti globalnih klimatskih mjerenja. Bio je to najtopliji kolovoz, ali i najtopliji mjesec dosad zabilježen, pri čemu su globalne temperature dosegnule vrijednost od 1,65 °C iznad predindustrijske razine, označivši povratak globalnih temperatura iznad praga od 1,5 °C. Zajedno s rekordnim globalnim temperaturama površine mora i najtoplijim ljetom dosad zabilježenim u zapadnoj Europi, ova opažanja pokazuju kako klimatske promjene uzrokuju ekstremne pojave i u atmosferi i u oceanima. Posljedice tih uvjeta sve više osjećaju zajednice, gospodarstva i ekosustavi diljem svijeta”, izjavila je Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts – ECMWF).
Prosječna globalna površinska temperatura zraka u kolovozu 2026. iznosila je 16,96 °C, što je 0,85 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020., čime je taj mjesec postao najtopliji kolovoz na globalnoj razini u skupu podataka ERA5, nadmašivši prethodni zajednički rekord postavljen 2023. i 2024.
Kolovoz 2026. bio je ujedno i najtopliji mjesec dosad zabilježen na globalnoj razini među svim kalendarskim mjesecima, zajedno sa srpnjem 2023.
U odnosu na procijenjeni predindustrijski prosjek za razdoblje 1850.–1900., kolovoz 2026. bio je topliji za 1,65 °C, čime je postao prvi mjesec s odstupanjem većim od 1,5 °C od studenoga 2025.
Razdoblje od lipnja do kolovoza 2026. bilo je ujedno i najtoplije dosad zabilježeno na globalnoj razini, zajedno s istim razdobljem 2024.
Prosječna temperatura kopnenog dijela Europe u kolovozu 2026. iznosila je 20,26 °C, što je za 1,10 °C iznad prosjeka za taj mjesec u razdoblju 1991.–2020.
Ljeto 2026. (od lipnja do kolovoza) bilo je treće najtoplije dosad zabilježeno u Europi, nakon ljeta 2024. i 2022.
Zapadna Europa zabilježila je najtoplije ljeto dosad, čime je nadmašen dugogodišnji rekord iz 2003. Sezonu 2026. obilježio je niz iznimno ranih, dugotrajnih i intenzivnih toplinskih valova diljem regije.
U kolovozu 2026. u dijelovima zapadne Europe te velikim područjima srednje i istočne Europe zabilježeni su uvjeti sušniji od prosjeka. Manjak oborina u kolovozu bio je manje izražen u zapadnoj Europi nego ranije tijekom sezone, a izraženiji na istoku i jugoistoku, podudarajući se s rasprostranjenim toplinskim valovima.
Površinski slojevi tla ipak su na svim sušnim područjima imali iznimno nisku vlažnost, što je odražavalo posljedice uvjeta iz prethodnih mjeseci. Takvi uvjeti doveli su do rasprostranjene suše i šumskih požara u nekoliko područja kontinenta, o čemu su mediji opsežno izvještavali.
Iznadprosječni vlažni uvjeti zabilježeni su na zapadu Pirenejskog poluotoka, u alpskoj regiji, sjeveroistočnoj Europi, istočnoj Turskoj i susjednim područjima, pri čemu su obilne oborine prouzročile lokalne poplave u nekoliko područja.
U kolovozu 2026. opseg arktičkog morskog leda bio je 12. najniži za taj mjesec, uz osobito malu pokrivenost morskim ledom sjeverno od Zemlje Franje Josipa i Sjeverne Zemlje, u ruskom sektoru Arktika.
Krajem kolovoza, dok se dnevni opseg arktičkog morskog leda približavao svojem godišnjem minimumu, koji se očekuje u rujnu, bio je 13. najniži za to doba godine.
Opseg antarktičkog morskog leda bio je četvrti najniži za kolovoz, pri čemu je pokrivenost morskim ledom manja od prosjeka bila najizraženija u Amundsenovu moru i sektoru Indijskog oceana.
Copernicus služba za klimatske promjene ističe kako se najnoviji klimatski bilten temelji na podacima iz skupa podataka ERA5. Prema nekim drugim skupovima podataka, mjesečne prosječne temperature površine mora nisu bile najviše dosad zabilježene, a detaljnija analiza ekstremnog ljeta u Europi bit će objavljena krajem rujna 2026.
Copernicus služba za klimatske promjena (C3S) | Ekovjesnik
