PR
1/13
NAJNOVIJE
- Platak ponovno okuplja ljubitelje pasa i prirode
- Djeca uz Dravu dobila učionicu u prirodi
- Slavonski Brod domaćin četvrte međunarodne konferencije WASTE TO ENERGY
- Hrvatska dobiva novu nacionalnu mrežu od 95 seizmoloških postaja
- Deseto Copernicusovo izvješće o stanju oceana: morski toplinski valovi u Sredozemlju dosegnuli najviše razine u posljednja dva desetljeća
- Bečke škole smanjile otpad od hrane za 20 posto
- Ambienta 2026: povezivanje dizajna, funkcionalnog stanovanja, suvremene gradnje i održivih tehnologija
- Opća bolnica Varaždin dobiva terapijski, senzorni i inkluzivni vrt
- 41 stablo u 14 hrvatskih gradova i naselja pokazuje koliko vrijede naši zeleni čuvari
- America’s Cup: Još tri dana do početka druge preliminarne regate u Napulju
Hrvatska dobiva novu nacionalnu mrežu od 95 seizmoloških postaja
CROSSNET | Pouzdaniji podaci za sigurniju Hrvatsku: uspostavlja se nova mreža seizmoloških postaja
Potrese nije moguće spriječiti ni pouzdano predvidjeti, ali ih je moguće znatno bolje pratiti i razumjeti. Upravo su kvalitetni seizmološki podaci temelj za preciznije određivanje lokacije potresa, procjenu potresne opasnosti, sigurnije projektiranje i gradnju te kvalitetnije prostorno planiranje. Hrvatska zato projektom CROSSNET dobiva novu nacionalnu mrežu od 95 seizmoloških postaja.
Seizmološka služba Republike Hrvatske privodi kraju provedbu projekta CROSSNET – Razvoj mreže seizmoloških podataka, kojim se modernizira i znatno proširuje sustav praćenja seizmičke aktivnosti na području Hrvatske.
Riječ je o jednom od najvažnijih ulaganja u hrvatsku seizmološku infrastrukturu posljednjih desetljeća. Projektom se uspostavlja mreža od 95 novih seizmoloških postaja, čime će se omogućiti znatno kvalitetnije prikupljanje, obrada i analiza podataka o potresima.
Od 17 postaja do moderne nacionalne mreže
Razmjeri modernizacije najbolje se vide usporedbom s mrežom kojom je Hrvatska raspolagala prije pokretanja projekta. Postojalo je svega 17 trajnih seizmoloških postaja – 13 financiranih iz državnog proračuna te četiri postaje opremljene seizmografima koje je Grad Zagreb dao na korištenje Seizmološkoj službi.
Nakon razornog petrinjskog potresa Seizmološka služba donacijom Vlade RH dobila je i 20 kompleta mobilnih postaja namijenjenih brzom postavljanju u epicentralnim područjima. Takva oprema iznimno je važna za praćenje naknadnih potresa, ali zbog svoje namjene ne može zamijeniti trajnu nacionalnu mrežu.
CROSSNET to bitno mijenja.
Nova mreža omogućit će gušću pokrivenost hrvatskog teritorija i preciznije registriranje i lociranje potresa. Postaje će kontinuirano bilježiti podatke o gibanju tla, a prikupljeni podaci prenosit će se u središnji sustav Seizmološke službe.
Različiti instrumenti za različite dijelove Hrvatske
Uspostavljanje mreže na području cijele zemlje nije jednostavan zadatak. Hrvatsku karakteriziraju vrlo različiti geološki uvjeti – od aluvijalnih naslaga u kontinentalnim područjima do krškog terena na obali i u gorskim područjima.
Zbog toga se ne mogu na svim lokacijama koristiti jednaka tehnička rješenja. Dio instrumenata postavlja se u bušotine kako bi se smanjio utjecaj površinskog šuma, dok se na drugim lokacijama koriste drugačiji načini postavljanja.
Projekt je otišao i korak dalje – na morsko dno
U Jadranu su tijekom 2025. prvi put postavljeni podmorski seizmološki instrumenti, takozvani Ocean Bottom Seismometers (OBS). Deset takvih uređaja raspoređeno je na odabranim lokacijama, među ostalim kod Cresa, Visa, Jabuke i u južnom Jadranu, kako bi seizmolozi dobili podatke i s područja koje klasična kopnena mreža ne može dovoljno kvalitetno pokriti.
Podaci važni daleko izvan seizmologije
Korist nove mreže ne završava registriranjem potresa. Kvalitetniji podaci omogućit će preciznije određivanje seizmičnosti pojedinih područja i izradu pouzdanijih karata seizmičkog hazarda.
Takve informacije imaju vrlo praktičnu primjenu.
Koriste se pri prostornom planiranju, projektiranju i gradnji novih objekata, obnovi postojećih zgrada te praćenju javne infrastrukture. Što je poznavanje potresne opasnosti nekog područja preciznije, kvalitetnije mogu biti stručne podloge na kojima se temelje odluke o gradnji i razvoju prostora.
Nova mreža također će omogućiti kvalitetnije obavještavanje nadležnih službi i javnosti o potresima te znanstvenicima osigurati znatno veći broj kvalitetnih podataka za istraživanje seizmičnosti Hrvatske i okolnog područja.
Važno je pritom naglasiti što nova tehnologija ne može učiniti. Ni najmodernija mreža seizmoloških postaja ne omogućuje predviđanje vremena i mjesta budućeg potresa. Njezina je vrijednost u tome što omogućuje znatno preciznije praćenje potresa koji se događaju i bolje razumijevanje seizmičkih procesa, a time i kvalitetnije procjenjivanje potresne opasnosti.
Ulaganje u dugoročnu otpornost
U okviru projekta nabavljene su stotine jedinica suvremene seizmološke opreme, a uz samu tehnologiju jačaju se i stručni te organizacijski kapaciteti Seizmološke službe. Najvažniji doprinos projekta je zapošljavanje i izobrazba devet mladih stručnjaka koji čine okosnicu budućnosti seizmičkog praćenja.
Uspostavom nove nacionalne mreže Hrvatska tako dobiva sustav koji bi trebao omogućiti znatno kvalitetnije praćenje seizmičke aktivnosti nego dosad.
Potresi će i dalje ostati prirodna pojava koju čovjek ne može spriječiti. Ono što je moguće učiniti jest bolje poznavati opasnost, graditi na temelju kvalitetnijih podataka i biti spremniji kada se potres dogodi.
Upravo je to dugoročni smisao projekta CROSSNET: pouzdaniji seizmološki podaci kao jedan od temelja otpornije i sigurnije Hrvatske.
Projekt CROSSNET – Razvoj mreže seizmoloških podataka sufinancira Europska unija – NextGenerationEU.
