Od primjene umjetne inteligencije i robotske kirurgije do Chagallovih vitraja

16.10.2026.

Medicinski centar Hadassah Ein Kerem u Jeruzalemu ima posebno mjesto u izraelskom zdravstvenom sustavu zbog svoje povezanosti s medicinskim obrazovanjem, znanstvenim istraživanjima i liječenjem pacijenata različitih zajednica

© Nitzan Zohar / HWZOA
1/15

U jeruzalemskoj sveučilišnoj bolnici Hadassah Ein Kerem suvremena medicina, napredna tehnologija i precizna organizacija rada susreću se s umjetnošću i poviješću. Tijekom posjeta u rujnu 2026. obišli smo neuroangiografsku salu, upoznali se s robotskom kirurgijom, spustili do zaštićenih operacijskih dvorana na četvrtoj podzemnoj razini i obilazak završili u sinagogi s glasovitim vitrajima Marca Chagalla.

Jeruzalem je grad u kojem se povijest susreće sa svakodnevnim životom gotovo na svakom koraku. No tijekom posjeta Izraelu u rujnu 2026. imali smo jedinstvenu priliku upoznati i jednu njegovu drugu stranu: bolničke prostore, operacijske dvorane i istraživačke laboratorije Medicinskog centra Hadassah Ein Kerem.

Smješten na obroncima u jugozapadnom dijelu Jeruzalema, Medicinski centar Hadassah Ein Kerem okružen je zelenilom koje je teško povezati s uobičajenom predodžbom velikog bolničkog kompleksa. Na putu do kompleksa pratili su nas drvoredi mladih stabala, brižno održavani kao i travnjaci i zelene površine u okruženju kompleksa medicinskog centra, koji stvaraju ugodniji ambijent za pacijente, njihove obitelji i zaposlenike.

  • Medicinski centar Hadassah Ein Kerem na zelenim obroncima jugozapadnog Jeruzalema. © Nitzan Zohar / HWZOA

I samo ime ovog, za naše prilike prilično futurističkog bolničkog kompleksa, povezano je s drvećem. Ime Hadassah na hebrejskom znači „mirta” (Myrtus communis), a bilo je to i hebrejsko ime biblijske kraljice Estere. Po njoj je nazvana Hadassah – Američka ženska cionistička organizacija (The Women's Zionist Organization of America) osnovana 1912. godine, čija je humanitarna i zdravstvena djelatnost postavila temelje današnjeg Medicinskog centra Hadassah u Jeruzalemu.

Od veljače 2025. do bolnice se može stići i jeruzalemskom lakom željeznicom. Medicinski centar Hadassah Ein Kerem tako je s ostatkom gradske mreže javnog prijevoza povezan Crvenom linijom (L1) ukupne dužine 22,5 km, čime je pristup bolnici postao jednostavniji za brojne pacijente i zaposlenike.

  • „Dobro došli u Hadassah” – ulazni prostor Medicinskog centra Hadassah Ein Kerem u Jeruzalemu, s porukom dobrodošlice na engleskom, hebrejskom i arapskom jeziku. © Ekovjesnik

Medicinski centar Hadassah Ein Kerem otvoren je 1961. godine, a izvorni kompleks projektirao je arhitekt Joseph Neufeld, jedan od pionira internacionalnog stila u izraelskoj arhitekturi. Važna prekretnica u razvoju bolnice bilo je otvaranje nebodera Sarah Wetsman Davidson 2012. godine. Ta 19-katna građevina, s 14 nadzemnih i pet podzemnih katova, znatno je proširila bolničke kapacitete. U njezinu podzemnom dijelu nalaze se i operacijske dvorane zaštićene od konvencionalnih napada te bioloških i kemijskih prijetnji, a koje smo imali priliku obići tijekom posjeta u rujnu 2026.

Upravo ove podzemne operacijske dvorane korištene su za nastavak liječenja pacijenata tijekom iranskih raketnih napada, rekao nam je naš domaćin David Harris u čijoj smo pratnji obišli kompleks.

Naš obilazak započeo je u ulaznom prostoru kompleksa koji podsjeća na interijer suvremenog trgovačkog centra natkrivenog staklom, nastavio se upoznavanjem s osobljem i medicinskom tehnologijom, a završio na mjestu koje na prvi pogled nema mnogo zajedničkog s operacijskim dvoranama – u sinagogi čije prozore krase vitraji jednog od najvećih umjetnika 20. stoljeća.

 

  • Ulaz u bolnički neboder Sarah Wetsman Davidson, otvoren 2012. godine, i suvremena arhitektura kompleksa Hadassah Ein Kerem. © Eli Hershko / HWZOA

Umjetna inteligencija u utrci s vremenom

Tijekom obilaska neuroangiografske dvorane specijalizirani medicinski tehničar Ahmad Namarneh (Nurse Practitioner) predstavio nam je sustav RapidAI za automatizaciju trijaže moždanog udara putem mobilnih uređaja. Ovaj sustav koristi se kao pomoć u dijagnostici moždanog udara i brzom obavještavanju medicinskog tima, omogućujući mu pravodobno prepoznavanje promjena u mozgu koje zahtijevaju hitnu intervenciju.

Sustav primjenjuje umjetnu inteligenciju za analizu CT snimaka mozga, a rezultate i detaljne prikaze područja zahvaćenih moždanim udarom pretvara u trenutačno upozorenje koje se izravno dostavlja na pametne telefone stručnjaka. Time se skraćuje vrijeme potrebno za razmjenu ključnih dijagnostičkih informacija i olakšava brže donošenje odluka o daljnjem liječenju.

„U slučaju ishemijskog moždanog udara, koji nastaje zbog začepljenja krvne žile u mozgu, vrijeme je presudno. Što dulje dio mozga ostaje bez odgovarajuće opskrbe krvlju, to je veći rizik od trajnog oštećenja“, objasnio nam je Namarneh.

Posebno su nas se dojmile videosnimke dviju starijih pacijentica koje su nam prikazane tijekom posjeta. Na snimkama je bio prikazan njihov oporavak nakon liječenja moždanog udara, a prema objašnjenju prof. dr. José Cohena, stručnjaka za intervencijsko liječenje bolesti moždanih krvnih žila i voditelja endovaskularne neurokirurgije u Hadassahu, već drugog dana ponovno su bile potpuno pokretne.

Takvi primjeri pokazuju koliko pravodobno liječenje može promijeniti ishod moždanog udara. Pritom umjetna inteligencija nije zamjena za liječnika, nego alat koji mu može pomoći u dijagnostici i donošenju odluka.

  • Specijalizirani medicinski tehničar Ahmad Namarneh tijekom predstavljanja neuroangiografske dvorane Medicinskog centra Hadassah Ein Kerem u Jeruzalemu. © Ekovjesnik

Hugo i da Vinci – robotski sustavi u operacijskim dvoranama

Hadassah Ein Kerem koristi i robotske kirurške sustave Hugo RAS i da Vinci.

Hugo RAS (Robotic-Assisted Surgery), koji razvija medicinsko-tehnološka tvrtka Medtronic, modularni je sustav za robotski asistiranu kirurgiju. Robotske ruke sustava mogu se zasebno raspoređivati oko pacijenta, dok kirurg instrumentima upravlja s posebne konzole. Sustav smo imali priliku vidjeti izbliza, a sastoji se od četiri neovisna, pokretna modularna kolica s nagibnim zglobovima koja omogućuju fleksibilnost u operacijskoj dvorani i prilagodbu zahvatu.

Drugi sustav, da Vinci, vidjeli smo kroz zatvorena staklena vrata operacijske dvorane. Njegove robotske ruke, raspoređene oko operacijskog stola, podsjećaju na velikog mehaničkog pauka.

Unatoč nazivu, ovi roboti ne operiraju samostalno. Njima upravljaju kirurzi, a tehnologija omogućuje precizno izvođenje određenih minimalno invazivnih zahvata.

Prednosti robotski asistirane kirurgije mogu uključivati bolju vizualizaciju operacijskog područja i veću pokretljivost instrumenata, dok stvarne koristi za pacijenta ovise o vrsti operacije, iskustvu kirurškog tima i drugim okolnostima.

  • Hugo RAS, modularni robotski kirurški sustav tvrtke Medtronic, u Medicinskom centru Hadassah Ein Kerem. © Ekovjesnik

Četiri razine pod zemljom: precizna priprema svake operacije

Obilazak nas je potom odveo na četvrtu podzemnu razinu bolničkog kompleksa, gdje se nalaze zaštićene operacijske dvorane. U Izraelu pitanje kontinuiteta zdravstvene skrbi tijekom ratnih i drugih izvanrednih okolnosti ima posebno značenje. Zbog toga je dio bolničke infrastrukture projektiran tako da omogućuje nastavak rada i u uvjetima povećane sigurnosne ugroze.

Podzemne operacijske dvorane kompleksa Hadassaha dio su takvog pristupa. Njihova je svrha osigurati odgovarajuće uvjete za kirurške zahvate i onda kada bi rad u nezaštićenim prostorima mogao biti otežan ili opasan.

Kroz operacijske dvorane, koje su se u vrijeme našeg posjeta proširivale, provela nas je medicinska sestra (OR Nurse) Leah Emuna, a među organizacijskim i tehnološkim rješenjima posebnu pozornost privukao nam je sustav unaprijed pripremljenih kirurških kompleta, složenih u plastične kutije.

Kako nam je objasnila medicinska sestra Emuna, svaki komplet prilagođen je određenoj skupini kirurških postupaka i potrebama pojedinih odjela, a sustav je uveden kako bi se skratilo vrijeme pripreme operacija i razmak između uzastopnih zahvata. Kompleti sadrže potrošni materijal potreban za operaciju, uključujući sredstva za previjanje i zaustavljanje krvarenja, zaštitne navlake za rendgenske uređaje, odgovarajuće kirurške igle, štrcaljke i drugi materijal specifičan za pojedini zahvat.

Zahvaljujući informacijskom sustavu SAP, koji služi za evidentiranje materijala, obnavljanje zaliha, praćenje implantata i obračun troškova, medicinsko osoblje evidentira korištene komplete očitavanjem barkodova, što omogućuje precizno praćenje utrošenog materijala i financijski obračun pružene zdravstvene skrbi.

Naizgled jednostavne plastične kutije tako su dio znatno složenijeg organizacijskog sustava koji pridonosi učinkovitijem radu operacijskih dvorana.

Suvremena kirurgija ne ovisi samo o robotima, instrumentima i računalima. Iza svakog zahvata stoje medicinske sestre, tehničari i drugi zaposlenici čiji rad osigurava da operacijska dvorana bude spremna na vrijeme.

  • Vitraji Marca Chagalla u sinagogi Abbell Medicinskog centra Hadassah Ein Kerem u Jeruzalemu. Dvanaest vitraja simbolizira dvanaest izraelskih plemena. © Ekovjesnik

Dvanaest Chagallovih vitraja

Posljednja postaja našeg obilaska bila je Abbell sinagoga u kompleksu Hadassah Ein Kerem.

Nakon medicinskih uređaja, operacijskih dvorana i podzemnih hodnika, našli smo se u prostoru ispunjenom mirom, ljepotom, bojama i svjetlošću. Zidove sinagoge krasi dvanaest vitraja Marca Chagalla, posvećenih dvanaest izraelskih plemena, odnosno sinovima biblijskog Jakova.

Vitraji su izrađeni početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća, a prije dolaska u Jeruzalem predstavljeni su javnosti u Parizu, u Musée des Arts Décoratifs, te u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMa). U Abbell sinagogi svečano su predstavljeni 1962. godine.

Njihova povijest nije bila pošteđena ratnih događaja. Tijekom Šestodnevnog rata 1967. dio vitraja bio je oštećen, a kada su o tome obavijestili Chagalla odgovorio je: „Vi se trebate brinuti o ranjenim vojnicima, a ja ću se pobrinuti za vitraje“. Uslijedili su restauratorski zahvati, a Chagall je izradio zamjenske dijelove, postavljene 1969. godine.

Chagall je u vitrajima povezao biblijsku simboliku, prepoznatljiv likovni izraz i intenzivne boje. Sunčeva svjetlost koja prolazi kroz staklo mijenja doživljaj prostora pa se pojedini motivi i nijanse ističu ovisno o dobu dana.

U sinagogi smo se zadržali kratko. Program obilaska nije ostavljao mnogo vremena za podrobnije upoznavanje simbolike svakog vitraja, ali i tih nekoliko minuta bilo je dovoljno da ovaj prostor ostane među najupečatljivijim prizorima posjeta.

  • Višejezična poruka zajedništva u Medicinskom centru Hadassah: „Zajedno liječimo naš svijet od 1912.” © Eli Hershko / HWZOA

Više od medicinske tehnologije

Obilazak Medicinskog centra Hadassaha Ein Kerem pokazao nam je kako zdravstvena skrb svakodnevno povezuje ljude različitih vjerskih, nacionalnih i kulturnih pripadnosti, ali i koliko različitih elemenata čini suvremenu bolnicu.

Tu su napredni dijagnostički sustavi i umjetna inteligencija koja liječnicima pomaže pri analizi medicinskih snimaka. Tu su robotski kirurški sustavi, podzemne operacijske dvorane i pažljivo organizirana priprema svakog zahvata. Ali tu su prije svega ljudi – liječnici, medicinske sestre i drugi zaposlenici čija stručnost i svakodnevni rad daju smisao svim tim tehnologijama.

A na kraju obilaska, iza vrata sinagoge, čekalo nas je dvanaest predivnih Chagallovih vitraja. Bio je to neobičan, ali dojmljiv završetak posjeta mjestu na kojem se medicina, znanost, organizacija i umjetnost susreću pod istim krovom s jednim zajedničkim ciljem – liječenjem pacijenata.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.

VEZANE VIJESTI

VIJESTI

POPULARNO