Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) navodi da su kapaciteti sunčanih elektrana, vjetroelektrana te elektrana na biomasu, bioplin i geotermalnu energiju narasli sa 604 na 3138 MW. Prema podacima udruženja, Hrvatska je od lipnja do rujna 2026. uvozom pokrila više od četvrtine potrošnje, uz trošak od gotovo 250 milijuna eura.

„Hrvatska danas ima više od pet puta veću instaliranu snagu obnovljivih izvora energije, ne računajući hidroelektrane. Sunčane elektrane postale su dio naših krovova, vjetroelektrane sve više pridonose domaćoj proizvodnji, a baterijski spremnici počinju mijenjati način na koji upravljamo energijom. Ipak, deset godina razvoja pokazalo nam je i nešto drugo: nije dovoljno imati sunce, vjetar, vodu i tehnologiju. Moramo stvoriti bolje uvjete za njihovo korištenje“, ističu u udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).

„Prije deset godina Hrvatska je bez hidroelektrana imala 604 MW instalirane snage obnovljivih izvora energije. Deset godina poslije imamo 1609 MW sunčanih elektrana, 1282 MW vjetroelektrana te 247 MW elektrana na biomasu, bioplin i geotermalnu energiju. Riječ je o ukupno 3138 MW, odnosno više od pet puta većoj instaliranoj snazi nego prije deset godina“, dodaju u OIEH-u, ističući velik napredak Hrvatske u proteklih deset godina.

Dodaju kako u hrvatskom elektroenergetskom sustavu svoje mjesto počinju zauzimati i baterijski spremnici, iako njihova trenutačna snaga iznosi tek 66 MW. OIEH ističe da hidroelektrane s instaliranih 2155 MW i dalje predstavljaju oslonac hrvatske proizvodnje električne energije, no upozoravaju da sve češća sušna razdoblja potvrđuju koliko je važno razvijati i druge obnovljive izvore energije.

„Usporedba s ostatkom Europe pokazuje koliko još prostora imamo za razvoj. Unatoč snažnom rastu sunčanih elektrana, danas imamo oko 400 W instalirane sunčane snage po stanovniku, dok je prosjek Europske unije oko 900 W. Napredujemo, ali za europskim prosjekom još uvijek znatno zaostajemo“, dodaju.

Unatoč većoj proizvodnji, Hrvatska i dalje uvozi struju

OIEH ističe kako je Hrvatska u proteklih deset godina samo 2023. završila kao neto izvoznik električne energije, dok je u svim ostalim godinama uvozila više električne energije nego izvozila.

U međuvremenu se promijenila i potrošnja jer se zbog visokih temperatura i sve veće potrebe za hlađenjem najveća opterećenja elektroenergetskog sustava danas bilježe ljeti.

„Ovoga ljeta potrošnja je porasla 6,4 % u odnosu na prošlu godinu, dok su dotoci vode u hidroelektrane iznosili samo 43 % višegodišnjeg prosjeka. Hrvatska je zato od lipnja do rujna morala uvesti više od četvrtine potrebne električne energije, u vrijednosti od gotovo 250 milijuna eura“, ističu u OIEH-u.

Upozoravaju kako bi, prema okvirnoj procjeni, proizvodnja jednake količine električne energije u novim domaćim sunčanim i vjetroelektranama mogla imati gotovo upola manji trošak od tržišne vrijednosti ljetnog uvoza.

Prema najnovijim podacima za listopad, Hrvatska je uvozom pokrila oko 21 % potrebne električne energije, dok su hidroelektrane proizvele samo 9 % ili jednako koliko i sunčane elektrane. Pritom su vjetroelektrane osigurale više od 20 % potrebne električne energije i tako značajno pridonijele tome da uvoz ne bude još veći.

„Svaki od tih podataka podsjeća nas da energetska tranzicija nije više samo pitanje smanjenja emisija. Ona je pitanje sigurnosti opskrbe, konkurentnosti naših poduzeća i cijene energije koju plaćaju građani“, ističu u OIEH-u.

Potrebno nam je više elektrana, kao i snažnija mreža te baterijski spremnici

„Za veću energetsku neovisnost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva potrebno je ubrzati izgradnju domaćih obnovljivih izvora energije, modernizaciju i razvoj elektroenergetske mreže te ulaganja u baterijske spremnike. Bez istodobnog razvoja sva tri dijela sustava nećemo moći u potpunosti iskoristiti domaće energetske resurse niti značajnije smanjiti ovisnost o uvozu“, ističu u OIEHU, pozivajući se na studiju koju su izradili u suradnji s akademskom zajednicom. Prema studiji, realizacija planiranih projekata obnovljivih izvora energije, uz potrebne baterijske kapacitete, mogla bi smanjiti prosječnu tržišnu cijenu električne energije za 28 %.

U proteklih deset godina izrađeno je pet stručnih studija koje su otvorile nove mogućnosti za razvoj domaće energetike – od agrosunčanih i plutajućih sunčanih elektrana na ribnjacima, preko baterijskih spremnika i područja za ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije, do pučinskih vjetroelektrana i plutajućih sunčanih elektrana na moru.

„Sljedeće desetljeće mora biti vrijeme u kojem ćemo napredak pretvoriti u veću energetsku neovisnost, sigurniju opskrbu i snažnije gospodarstvo. Hrvatska ne može utjecati na cijene energije na svjetskim tržištima, ali može odlučiti koliko će o njima ovisiti. Naš je cilj da sljedećih deset godina ne pamtimo samo po novim megavatima, nego po tome što smo njima postigli: manjoj ovisnosti o uvozu, stabilnijim cijenama električne energije i većoj sigurnosti za građane i gospodarstvo. Jer uspjeh energetske tranzicije ne mjeri se samo brojem izgrađenih elektrana, nego i boljom budućnošću koju njima stvaramo“, zaključuju u OIEH-u.

Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.

• OIEH
• HRVATSKA
• ENERGETSKA TRANZICIJA
• SOLARNA ENERGIJA
• ENERGIJA VJETRA
• ENERGETSKA NEOVISNOST
• OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
• ENERGETIKA
• SOLARNE ELEKTRANE
• VJETROELEKTRANE
• HIDROELEKTRANE
• POHRANA ENERGIJE
• AGROSOLARI
• AGROSUNčANE ELEKTRANE