© Rafael Arroyo / Pexels
1/3
NAJNOVIJE
- Povratak na prag od +1,5 °C ne bi zaustavio porast razine mora
- Copernicus: prag od 1,5 °C mogao bi biti dosegnut već početkom 2029.
- Grad Vinkovci sadnjom stabala obilježio pobjedu u projektu „Od izvora do mora“
- U Šibeniku s radom počelo jedno od najvećih baterijskih skladišta električne energije u Hrvatskoj
- Električna vozila smanjuju potrošnju nafte pet puta više nego prije pet godina
- PFAS u akumulacijama: izvori pitke vode diljem svijeta onečišćuju se na različite načine
- Izrael i Njemačka nastavljaju energetsku suradnju: potpisan program za 2027.
- Uoči početka COP31 sateliti otkrili velika ispuštanja metana s turskih odlagališta otpada
- U Ljubljani otvoren Most doživljaja Muste
- Bečki Mariahilf bogatiji je za još jedan komadić prirode
Povratak na prag od +1,5 °C ne bi zaustavio porast razine mora
Objavljena su nova izvješća o riziku od otapanja leda povezanom s prekoračenjem praga od +1,5 °C
Prekoračenje praga globalnog zatopljenja od +1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, utvrđenog Pariškim sporazumom, imat će posljedice za Zemljinu kriosferu: od otapanja ledenih pokrova, ledenjaka i morskog leda te odmrzavanja permafrosta do dubokih promjena u polarnim oceanima.
Gubitke je još moguće ograničiti, pod uvjetom da se prekoračenje praga svede na najmanju moguću mjeru smanjenjem emisija, uz opsežne mjere uklanjanja CO₂ iz atmosfere. Zemljini ledenjački sustavi iznimno su osjetljivi i na privremeno prekoračenje praga od +1,5 °C, čiji se učinci mogu zadržati stoljećima ili čak tisućljećima.
Na to upozorava znanstveno izvješće „Overshoot and the Cryosphere: Averting Global Meltdown“ koje su 2. studenoga 2026. objavili Međunarodna inicijativa za klimu i kriosferu (International Cryosphere Climate Initiative – ICCI) i Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), uz doprinos više od 80 znanstvenika iz 60 istraživačkih ustanova u 25 zemalja. Istodobno je objavljeno i najnovije izdanje stručno recenziranog izvješća „State of the Cryosphere 2026: The Cost of Overshoot“, a oba su tematski povezana s UNEP-ovim izvješćem „Ograničavanje prekoračenja: upravljanje prekoračenjem praga od 1,5 °C i putovi prema povratku“ („Limiting Overshoot - Navigating exceedance of 1.5°C and pathways towards return“). Riječ je o prvom takvom izvješću jedne UN-ove agencije koje donosi ključne zaključke o trenutačnom stanju klimatskih promjena i prekoračenju praga od 1,5 °C.
Znanstvene spoznaje iz navedenih izvješća važne su za 31. konferenciju stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP31), koja se održava u Antalyji (Turska) od 9. do 20. studenoga 2026.
Prema stručnjacima, kako bi se ograničile posljedice i šteta uzrokovana gubitkom leda u polarnim i planinskim područjima svijeta, prekoračenje temperaturnog praga mora biti što manje. Temperature treba spustiti znatno ispod +1,5 °C i to što je brže moguće. Oba izvješća predlažu konkretna i provediva rješenja za povratak globalnih temperatura ispod razina dosegnutih tijekom privremenog prekoračenja pragova zatopljenja (overshoot).
Međutim, povratak na prag od +1,5 °C ipak ne bi zaustavio porast razine mora, već bi ga usporio. Zato je prilagodba obalnih područja i dalje nužna – i sada i za dobrobit budućih naraštaja, upozoravaju znanstvenici.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
