© jplenio / Pixabay
NAJNOVIJE
- Stanje klime 2026.: rekordi padaju jedan za drugim
- Edukativno predavanje „Kardiovaskularno zdravlje – srčani i moždani udar i kako ih prepoznati“
- EU je na putu ostvarenja ciljeva smanjenja emisija do 2030., ali napredak se mora ubrzati
- Povratak na prag od +1,5 °C ne bi zaustavio porast razine mora
- Copernicus: prag od 1,5 °C mogao bi biti dosegnut već početkom 2029.
- Grad Vinkovci sadnjom stabala obilježio pobjedu u projektu „Od izvora do mora“
- U Šibeniku s radom počelo jedno od najvećih baterijskih skladišta električne energije u Hrvatskoj
- Električna vozila smanjuju potrošnju nafte pet puta više nego prije pet godina
- PFAS u akumulacijama: izvori pitke vode diljem svijeta onečišćuju se na različite načine
- Izrael i Njemačka nastavljaju energetsku suradnju: potpisan program za 2027.
Stanje klime 2026.: rekordi padaju jedan za drugim
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) na 31. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP31) objavila novo izvješće o stanju klime
Globalna prosječna temperatura za razdoblje siječanj–rujan 2026. bila je 1,47 ± 0,13 °C iznad procijenjenog predindustrijskog prosjeka. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) stoga predviđa da će 2026. biti među četiri najtoplije zabilježene godine, dok bi El Niño mogao dodatno pojačati vrućine i ekstremne vremenske prilike tijekom 2027. godine.
Godina 2026. nastavlja niz iznimno visokih globalnih temperatura, topljenja leda i porasta razine mora. Prema novom izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO), vrlo snažan događaj El Niña donijet će još više vrućine i ekstremnih vremenskih prilika, a njegov će se utjecaj osjećati duboko u 2027. godini. Izvješće upozorava i na popratne rizike za okoliš, gospodarstvo i svakodnevni život.
Izvješće WMO-a „Ažurirani prikaz stanja klime 2026.” pokazuje da je svaka od posljednjih 12 godina bila najtoplija dosad, a da su posljednje četiri zauzele prva četiri mjesta. Prosječna globalna temperatura od siječnja do rujna 2026. bila je oko 1,47 °C viša od predindustrijskog prosjeka. Ta bi se vrijednost do kraja godine mogla povećati zbog učinka El Niña na zagrijavanje. Taj se fenomen intenzivira od kolovoza, a očekuje se da će do prosinca 2026. biti najjači dosad zabilježeni.
„Energetska neravnoteža Zemlje raste, a Zemljin sustav sve brže akumulira toplinu. Neravnoteža je dosegnula najvišu razinu otkad se provode mjerenja: staklenički plinovi zadržavaju dosad nezabilježene količine topline i narušavaju ravnotežu između energije koja pristiže sa Sunca i one koja odlazi sa Zemlje. Ocean apsorbira 90 % tog viška topline, a 2026. bi trebala biti deseta uzastopna godina s rekordno toplim oceanima“, ističe se u izvješću.
Razina mora najviša je dosad zabilježena, a temperature površine mora tijekom 2026. dosezale su mjesečne rekorde. Dugotrajno povlačenje ledenjaka se nastavlja – godišnji gubitak njihove ledene mase 2025. bio bi dovoljan da se svake sekunde te godine napuni pet olimpijskih bazena. Osim toga, zalihe slatke vode smanjuju se od 2014. godine.
„El Niño i stanje globalne klime 2026. nadmašuju sve što smo dosad zabilježili. El Niño ne dodaje planetu novu toplinu, već oslobađa toplinu iz oceana, koji je najtopliji otkad se provode mjerenja. Jednostavno, na raspolaganju je više topline koju može osloboditi”, rekla je glavna tajnica Svjetske meteorološke organizacije (WMO) Celeste Saulo.
„Pojačavamo vremenske ekstreme, a El Niño će djelovati kao multiplikator rizika. Toplinski valovi, tropski cikloni i kišne oluje jačaju brže nego što su nam povijesne referentne vrijednosti dale naslutiti. Stotine milijuna ljudi ove su godine bile izložene nepodnošljivim ekstremnim vrućinama, a katastrofalno urušavanje leda i stijena te bujične poplave u Nepalu pokazali su koliko su složeni rizici kojima su izložene zajednice u krhkim visokogorskim područjima koja se zagrijavaju“, dodala je Saulo.
Prognoze utemeljene na kontinuiranim opažanjima iz svih dijelova svijeta važnije su nego ikad za praćenje klime koja se brzo mijenja i snalaženje u sve većim rizicima za društva i gospodarstva. Dobra je vijest da se, prema izvješću, broj zemalja koje su prijavile da imaju uspostavljene sustave ranog upozoravanja na višestruke opasnosti (MHEWS) povećao s 56 u 2015. na 136 u 2025. godini.
Ažurirani prikaz stanja klime WMO-a za 2026. objavljen je prvog dana konferencije COP31 u Antalyji u Turskoj kao mjerodavno izvješće utemeljeno na znanstvenim spoznajama. Sadržava podatke, ondje gdje su bili dostupni, zaključno s rujnom 2026. te stoga ne obuhvaća najnovije učinke El Niña.
Završno izvješće o stanju globalne klime 2026. bit će objavljeno u ožujku 2027. U njemu će biti objedinjeni znanstveni doprinosi desetaka nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi, regionalnih klimatskih centara, partnera Ujedinjenih naroda i stručnjaka iz zajednice WMO-a.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
