© Xtrodinary - Miroslav Gecovic / Pixabay
1/2
NAJNOVIJE
- Razina olova u krvi Europljana smanjila se za 60 %, ali izloženost olovu i dalje odnosi živote
- Tri nominirane ptičje vrste čekaju vaš glas
- U Beču se ovoga mjeseca održava četvrti „Orange Week“
- Objavljen Poziv za dodjelu sredstava iz Modernizacijskog fonda za korištenje OIE
- Nova pravila, novi izazovi: je li građevinski sektor spreman?
- Uprava JUPP Kopački rit: „Sječa se provodi uz poštovanje propisanih mjera i uvjeta zaštite prirode“
- Mala, zelena i bogata vrstama: nova bečka šumica u Meidlingu
- Njemačke udruge i inicijative traže bolje uvjete za dijeljenje električne energije
- Jeruzalem spaja pristupačnost i očuvanje drevnih kamenih ploča
- Stanje klime 2026.: rekordi padaju jedan za drugim
Razina olova u krvi Europljana smanjila se za 60 %, ali izloženost olovu i dalje odnosi živote
EEA: „OLOVO U EUROPI – OKONČANJE TOKSIČNOG NASLJEĐA“ | Potrebne su dodatne mjere za suzbijanje preostalih izvora olova i onih povezanih s onečišćenjem iz prošlosti
Prosječna razina olova u krvi u Europi smanjila se za oko 60 % od 2000. godine, zahvaljujući desetljećima mjera za smanjenje onečišćenja olovom. Unatoč tome, s trenutačnom izloženošću olovu i dalje se može povezati između 62 000 i 310 000 prijevremenih smrtnih slučajeva godišnje, navodi se u novom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA).
Novo izvješće Europske agencije za okoliš (EEA), „Olovo u Europi - okončanje toksičnog nasljeđa“, pokazuje znatno smanjenje izloženosti tijekom protekla dva desetljeća. Procjenjuje se da je razina olova u krvi europskog stanovništva pala za oko 60 % između razdoblja 2000.–2006. i 2012.–2019. Do smanjenja je došlo nakon desetljeća europskih i nacionalnih mjera, među kojima su postupno ukidanje olovnog benzina i ograničenja uporabe olova u potrošačkim proizvodima, igračkama i drugim proizvodima.
Unatoč tom napretku, olovo je i dalje ozbiljan javnozdravstveni problem. Nije utvrđena sigurna razina izloženosti olovu, a štetni učinci mogu se pojaviti i pri razmjerno niskim razinama izloženosti koje se i dalje bilježe u Europi.
Olovo je osobito štetno za fetuse, dojenčad i malu djecu. Izloženost niskim razinama povezuje se s neurorazvojnim poremećajima, nižim kvocijentom inteligencije te problemima u ponašanju i učenju. U odraslih izloženost povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, oštećenja bubrega i nepovoljnih reproduktivnih ishoda.
Prema konzervativnoj procjeni, izloženost olovu povezana je s više od 62 000 prijevremenih smrtnih slučajeva i 710 000 izgubljenih godina života godišnje u Europi. Šira procjena, koja uzima u obzir dokaze da olovo može štetiti zdravlju i pri nižim razinama izloženosti, procjenjuje godišnji broj smrtnih slučajeva na više od 310 000, a izgubljenih godina života na 3,5 milijuna.
Zdravstveno opterećenje nije ravnomjerno raspoređeno. U izvješću se navode više procijenjene stope smrtnosti povezane s olovom u istočnoj i jugoistočnoj Europi, osobito u Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj te u dijelovima baltičke regije. Niže stope uglavnom se bilježe u sjevernoj i zapadnoj Europi. Procjene su u dijelovima istočne i jugoistočne Europe također podložne većoj nesigurnosti.
- Procijenjene koncentracije olova u krvi u 27 država članica EU-a i još šest zemalja tijekom vremena © EEA
Okončanje toksičnog nasljeđa
Iako su propisi znatno smanjili glavne izvore izloženosti, onečišćenje nastalo desetljećima uporabe olova i dalje je prisutno u zgradama, prašini, tlu, sedimentu i vodnoj infrastrukturi. Olovo se još upotrebljava u proizvodima i djelatnostima kao što su proizvodnja i recikliranje baterija, proizvodnja određenih metalnih legura te izrada streljiva i ribolovnog pribora.
Za opću populaciju važni su izvori izloženosti hrana i voda za piće. Olovo može dospjeti u hranu zbog onečišćenja okoliša te tijekom prerade i pakiranja, dok stare cijevi koje sadržavaju olovo mogu onečistiti vodu za piće. Mala djeca posebno su izložena riziku od onečišćenog tla i prašine jer često stavljaju ruke i predmete u usta.
Potrebno je bolje pratiti razinu olova u krvi, osobito kod djece i drugih ranjivih skupina, kako bi se utvrdilo tko je najizloženiji i pratio napredak u smanjenju izloženosti.
Europske i nacionalne mjere uspješno su smanjile izloženost olovu, ali za uklanjanje preostalih zdravstvenih rizika potrebno je suzbiti i sadašnje izvore i nasljeđe onečišćenja iz prošlosti.
Cilj Akcijskog plana EU-a za postizanje nulte stope onečišćenja je smanjiti onečišćenje na razine koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje i okoliš. Nedavno ograničenje doneseno u okviru Uredbe o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (Registration, Evaluation, Authorisation and Restriction of Chemicals - REACH) zabranilo je proizvode od PVC-a koji sadržavaju olovo u koncentraciji od najmanje 0,1 % mase. Direktiva o vodi za piće potiče zamjenu cijevi i armatura koje sadržavaju olovo, a ažurirani propisi o zaštiti zdravlja na radu ojačali su zaštitu radnika izloženih olovu u djelatnostima poput recikliranja baterija, proizvodnje metala i gospodarenja otpadom.
Olovo je trenutačno jedini metal za koji propisi EU-a o zaštiti zdravlja na radu utvrđuju obvezujuću biološku graničnu vrijednost na temelju koncentracije olova u krvi radnika.
U izvješću se zaključuje da iskustvo Europe pokazuje kako se dugotrajnim političkim djelovanjem izloženost olovu može znatno smanjiti. No za uklanjanje preostalog zdravstvenog opterećenja sve će važnije biti rješavanje nasljeđa onečišćenja iz prošlosti, sprečavanje nove izloženosti i unapređenje praćenja razine olova u ljudskom organizmu.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
