Rijeke bez sedimenta – ljudi bez budućnosti

Otvoreno pismo Zelenog foruma, čija je WWF Adria članica, uz podršku Zaštitarsko ekološke udruga Senjar

Europu je nedavno zahvatio intenzivan toplinski val, oboreni su novi temperaturni rekordi, a u mnogim dijelovima europskog kontinenta protekli mjesec lipanj bio je najtopliji u povijesti mjerenja. No, iako se iznova kao društvo iznenađujemo i pitamo kako je do toga došlo, saborski zastupnici su se 28. lipnja umjesto za pronalazak rješenja ipak odlučili krenuti u suprotnom smjeru, a sve pod paskom obrane od poplava, stoji u otvorenom pismu Zelenog foruma.

Naime, saborski zastupnici su prihvatili amandman na Konačni prijedlog Zakona o vodama RH kojim se dopušta „čišćenje korita rijeka radi povećanja kapaciteta apsorpcije oborinskih voda u daljem slijedu sprečavanja poplava i održavanja njenog plovnog puta“, odnosno iskapanje sedimenta unatoč brojnim negativnim posljedicama za prirodu i ljude.

Također, u obrazloženju spornog amandamana stoji kako je „na sjednici Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda održanoj 27. ožujka ove godine, na kojoj su nazočili i predstavnici Hrvatskih voda, ukazano da elementarne nepogode u smislu poplava nisu uzrokovane samo povećanim oborinama nego i zapuštenim i nečišćenim koritima rijeka“, a to će se ispraviti iskapanjem šljunka i pijeska iz rijeka te drugim amandmanom omogućiti da se „inundacijskim područjima mogu eksploatacijom stvarati nove turističke enklave kao što su nastala jezera Jarun i Bundek“.  

Izmjene i amandmani prihvaćeni su 71 glasom za, dok je 19 bilo protiv i 2 suzdržana.

"Kao priprema za usvajanje ovog iznimno štetnog amandmana poslužila je neutemeljena „vijest“ o sušenju Kopačkog rita zbog „neeksploatiranja pijeska“, tj. „zaštite prirode“, stoji u otvorenom pismu te se navodi kako je tvrdnja o obrani od poplava i ekonomskom prosperitetu jeftina politička trgovina i prodaja naše budućnosti zbog profita pojedinaca jer činjenice su upravo suprotne od ovih navoda.

U ostalim zemljama EU-a nužno je poštovati zakonodavni okvir koji nalaže da je primarno potrebno provesti procjenu utjecaja vađenja sedimenta na ekološku mrežu, što je i u Hrvatskoj bio slučaj do prihvaćanja amandmana na novi Zakon o vodama. Susjedna Republika Mađarska je zabranila iskapanje sedimenta iz Drave i sa svoje strane proglasila Nacionalni park Dunav-Drava. Kako je Hrvatska članica Europske unije treba prestati s praksom koja se primjenjuje u zemljama koje nisu članice", naglašava se u otvorenom pismu.

„Kako su se riječna korita promijenila ljudskim djelovanjem (gradnjom obaloutvrda, izgradnjom brana, iskapanjem sedimenta i sl.), došlo je do narušavanja prirodne riječne dinamike što je rezultiralo deficitom šljunka i pijeska u tim riječnim koritima.  Daljnje iskapanje sedimenta iz korita rijeka i s obala te kanaliziranje rijeka dovodi do pojačanog ukapanja korita i opadanja razine vode u koritu. Kako je razina vode u koritu direktno povezana s podzemnim vodama u poplavnom području, razina tih voda također opada, čime se ugrožavaju izvori pitke vode za sva kućanstva koja žive uz rijeke, isušuju se močvarna područja (pa i Kopački rit), a direktna gospodarska šteta za RH ocrtava se u poljoprivredi i šumarstvu.

U sušnim razdobljima, primjerice ljeti, jako je niska razina podzemnih voda. Ako uzmemo u obzir da su protekle četiri godine bile najtoplije u svijetu, što pokazuju podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda, daljnjom eksploatacijom sedimenta situacija će samo biti gora. U tom kontekstu važno je naglasiti kako je suša uzrok najvećih ekonomskih gubitaka te da su u Hrvatskoj za vrijeme suše 2017. godine prinosi na usjevima su bili manji od 20 pa do 100 posto.

Zbog svih navedenih negativnih posljedica, iskopavanje šljunka i pijeska iz rijeka trebalo bi biti trajno zabranjeno Zakonom o vodama RH. Sedimenti u rijekama trebali bi se smatrati neobnovljivima, sve dok se bilježi njihov manjak i daljnja erozija (ukopavanje) korita, te iskapanje šljunka i pijeska iz rijeka u Hrvatskoj treba u potpunosti zaustaviti.

Nažalost, to trenutno nije tako te se sediment sve ovo vrijeme kopa iz sve tri naše velike rijeke. Samo se na Dravi iskapanje pijeska obavlja na desetak lokacija, zbog čega je upitna vječno plasirana tvrdnja kako Hrvatska gubi novac zbog uvoza pijeska iz Srbije. Jedina prepreka koja je ometala neograničeno iskapanje šljunka i pijeska iz rijeka bila je zakonom zadana obveza procjene utjecaja zahvata na okoliš i ekološku mrežu. Ovim izmjenama zakona te ukidanjem obveze provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš, pojedini koncesionari, poput onih koji provode „mjere obrane od poplava“, dovedeni su u povlašteni položaj, što je između ostalog i protuustavno. 

Suprotno tvrdnjama, mnoge gospodarske aktivnosti dozvoljene su uz provedbu ocjene prihvatljivosti tih zahvata za ekološku mrežu Natura 2000, kojom se utvrđuje je li pojedini zahvat prihvatljiv, koje su njegove posljedice, u kojem obliku i koje mjere ublažavanja treba provesti. Upravo sustav ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu osigurava da posljedice zahvata (kao npr. eksploatacija pijeska) ne naprave više štete nego koristi te sprječava nekontrolirano uništavanje prirodnih vrijednosti. Sustav ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu doprinosi ravnomjernom razvoju gospodarstva uz očuvanje temeljnih prirodnih vrijednosti područja za dobrobit ljudi i prirode.

Unatoč nedostatku vizije donositelja odluka stvarnost klimatske krize odavno je pokucala na vrata. Bez ozbiljnog promišljanja dominantnog ekonomskog modela, ali i ozbiljnih mjera prilagodbe elementarne katastrofe poput suša, požara i poplava bit će nova svakodnevica. Ovim amandmanom, Zakon o vodama u suprotnosti je s tri EU direktive i to Direktivom o vodama, Direktivom o staništima i Direktivom o pticama te bi Hrvatska zbog ovih izmjena zakona mogla očekivati i reakciju iz Europske komisije“, zaključuje se u otvorenom pismu.

WWF Adria / Ekovjesnik

 

U Parizu otvoren bazen Austerlitz - podzemna „katedrala“ za pročišćavanje rijeke Seine

U bazenu Austerlitz zapremnine 50 000 m3 pohranjivat će se otpadne i oborinske vode tijekom velikih oborina. Bazen je izgrađen s ciljem postizanja zadovoljavajućeg sanitarnog stanja vode rijeke Seine i omogućavanja održavanja pojedinih plivačkih natjecanja tijekom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u Parizu 2024., ali i povratka pariških kupača u čistu rijeku od ljeta 2025. godine.