Petek: „Pet NE ovakvom sustavu - nepravedno, nemotivirajuće, netransparentno, nefunkcionalno i neisplativo!“
Renato Petek o zagrebačkom sustavu gospodarenja otpadom
Zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Renato Petek (Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez) je u četvrtak održao konferenciju za medije na kojoj je govorio o prijedlogu poskupljenja usluge odvoza otpada te o nedostatku ključnih sastavnica sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu.
Petek je naglasio kako zbog višegodišnjeg nerada problem gospodarenja otpadom počinje poprimati svoje prave razmjere u Zagrebu, ali i većem dijelu Hrvatske, te tako postaje jedan od glavnih problema s kojim se svakodnevno susrećemo.
„Građani Zagreba ne zaslužuju imati ovako lošu, a pri tome još i skupu brigu o otpadu. Zagreb je zbog smeća prljaviji nego ikada. Kada bi građanima jasno i otvoreno predstavili sustav, probleme i očekivane rezultate, vjerujem da bi ljudi prihvatili plaćati realnu cijenu odvoza i zbrinjavanja otpada. Ovako su s pravom ogorčeni, jer im se bez iskrene komunikacije i informacija nameće plaćati nešto što ne razumiju. Cijene rastu, a o pravim razlozima se uopće ne govori. Građani to moraju znati istinu, jer je to pitanje javnog interesa, političke kulture i korektnosti. Stoga ću podržati inicijativu da građani zbog ove situacije izađu u prosvjede“, izjavio je Renato Petek na današnjoj konferenciji za medije.
„Ovo što imamo u gradu oko otpada, pa i novog cjenika, je nepravedno, nemotivirajuće, netransparentno, nefunkcionalno i neisplativo. A što imamo nakon 15 godina kontinuiteta upravljanja gradom? Rezultat je poražavajuć: nemamo sortirnice, ozbiljnu kompostanu, centar za gospodarenje, energanu. Mi dakle nemamo ništa od sustava, osim čvrstog oslanjanja na privatnike, oporabitelje različitih vrsta otpada“, dodao je Petek.
Petek je naveo kako se u Zagrebu ne koriste potrebna inovativna i moderna rješenja reciklaže otpada kao u drugim europskim gradovima, primjerice za plastiku, drvo i tekstil. Plastika i guma se tako koriste za novi asfalt, tekstilni otpad se reciklira u modnoj industriji, drveni se otpad prerađuje u reciklirani namještaj, palete i sl.
„Gradonačelnik u prosjeku svake godine mijenja direktora Čistoće, čime samo neuspješno prikriva glavne probleme, a on i njegovi suradnici donose odluke i upravljaju ovim tzv. sustavom gospodarenja otpadom“, rekao je Petek.
Petek je na današnjoj konferenciji za medije istaknuo i pet „NE!“ ovakvom sustavu gospodarenja otpadom:
1. Nepravedno - jer naplata usluge odvoza otpada nije prema količini proizvedenog otpada, već ovisi o veličini spremnika i broju odvoza. Također, više od 30 % samaca i manjih firmi će plaćati fiksni dio cijene iznad opsega i količine usluge koje će koristiti.
2. Nemotivirajuće - jer građani koji stvore manje otpada neće biti motivirani puno nižim računima jer varijabilni dio neće puno utjecati na krajnju cijenu. Već smo dobili spremnike i vrećice određenih veličina, jedino nam ostaje rjeđe ih iznositi na mjesta od kuda će ih prazniti djelatnici Čistoće. Također, pročelnica Jozić prijeti ljudima kaznama ako s otpad neće odvajati u različite kante „kako Bog zapovijeda“.
3. Netransparentno - u pojašnjenjima o potrebi poskupljenja usluge odvoza u Gradu Zagrebu te dodatnim istupima pročelnice Mirke Jozić, ne govori se o problemima u sustavu, niti pojašnjava kako sustav funkcionira. U Zagrebu sustav nemamo, jer nema sortirnice niti dostatne kompostane, centra za gospodarenje otpadom, niti energanu. Sve u Zagrebu ovisi o oporabiteljima koji diktiraju cijene, što je financijski nepodnošljivo za Čistoću koja zbog toga ima sve veće troškove s obje strane, i oko uvođenja odvojenog prikupljanja otpada s kućnog praga i s druge strane sve veće troškove prema oporabitelju tog otpada.
4. Nefunkcionalano - sustav ne funkcionira niti oko zelenih otoka, a odvoz različitih vrsta otpada još nije uspostavljen u cijelome gradu. Neadekvatno se komunicira s građanima, rade se male akcije po tržnicama i tiskaju letci, umjesto da se ide prema predstavnicima stanara te otvoreno i direktno rješavaju problemi na terenu. Tek će se vidjeti kaos koji će nastati kada sve kante i vrećice budu podijeljene. Stanari u zagradama nemaju kamo s kantama, smetlarnici su često premali, na kantama nema brava pa se neće moći utvrditi tko što i gdje baca, a tražit će se od stanara da kontejnere od 1100 litara sami izvlače na cestu na dan odvoza.
5. Neisplativo - ako usporedimo broj zaposlenika u sektoru gospodarenje otpadom u Zagrebu s Ljubljanom i Bečom, dolazimo do poražavajućih podataka o ekonomskoj neodrživosti i efikasnosti zagrebačkog sustava. U Zagrebu jedan djelatnik zaposlen u sektoru pokriva oko 400, u Beču oko 600, a Ljubljani oko 750 stanovnika. Također plaćamo i najskuplju oporabu otpada u odnosu na druge gradove koji su u sličnoj fazi razvoja sustava. Osim za staklo, Čistoća nema ugovor s oporabiteljima, koji imaju ugovor s Fondom za zaštitu okoliša koji isplaćuju naknade po toni prikupljenog razvrstanog otpada. Tako u Zagrebu jedino imamo konstantno povećanje cijene oporabe kod privatnih oporabitelja.
„Je li sve navedeno neodgovorno upravljanje, kriminal ili je u pitanju utjecaj mafije, neka kažu stručnjaci, a možda ćemo ponešto saznati i u presudama, kada do njih dođe, u aferi Agram“, rekao je Renato Petek.
Petek navodi kako zbog izuzetne sporost i/ili nebrige oko uvođenja sustava više vlada unazad, nezaustavljivo idemo prema trenutku kada ćemo početi plaćati penale Europskoj komisiji.
„Naime, u nekoliko kategorija vjerojatno više nećemo stići ispuniti preuzete obveze i ciljeve. Možda ćemo doseći 50 % odvojeno prikupljenog otpada, najvjerojatnije nećemo potreban udio biootpada na odlagalištu, zasigurno nećemo reciklirati odvojeni otpad, kao niti prestati neobrađeni otpad zbrinjavati na odlagalište. Kada je prošle godine Europska komisija svrstala Republiku Hrvatsku u grupu zemalja s rizikom neispunjenja zadanih ciljeva do 2020. Svjetska banka je utvrdila da bi iznos penala za RH mogao biti oko 300.000 kn dnevno“, kazao je Petek.
„Hoće li cijene građanima rasti i zbog penala, tak ćemo vidjeti jer Vlada može odlučiti hoće li teret neuspjeha prebaciti na JLS, a one mogu prebaciti direktno na građane. Nesposobnost političara i upravitelja sustavom plaćat će građani, direktno ili indirektno“, zaključio je Renato Petek.
Ekovjesnik