Utječe li onečišćenje zraka na viši stupanj smrtnosti od koronavirusa?
Više znanstvenih studija potvrdilo je da je onečišćeni zrak povezan s višim stopama smrtnosti od koronavirusa
S obzirom da onečišćeni zrak inače povećava rizik od respiratornih problema, koji su ujedno i uzrok smrti prilikom zaraze koronavirusom, više studija pokazuje kako prisutnost sitnih čestica u zraku predstavlja vektor za širenje zaraze.
Vjerojatnost zaraze koronavirusom veća je u područjima s višim stupnjem onečišćenja zraka čije je stanovništvo tijekom pandemije koronavirusa najviše pogođeno. Kako je, primjerice, priopćila francuska nacionalna mreža udruženja za praćenje kvalitete zraka Atmo France, „kronično izlaganje onečišćenju zraka otežavajući je čimbenik za zdravlje tijekom pandemije koronavirusa.“
Dvanaest talijanskih istraživača sa sveučilišta u Bologni, Bariju, Milanu i Trstu prošlog je mjeseca provelo istraživanje o utjecaju onečišćenja zraka na širenje zaraze i stopu smrtnosti. Ovim su istraživanjem podaci o onečišćenju zraka uspoređeni s podacima o broju osoba inficiranih novim koronavirusom, a rezultate istraživanja objavilo je Talijansko društvo za zaštitu okoliša (SIMA).
Talijanski su istraživači temeljem detaljne analize zaključili da su „atmosferske čestice možda imale svoju ulogu“ u intenzivnijem „širenju virusa, posebno u Lombardiji, regiji s najvećim stupnjem onečišćenja zraka.“ Stoga rezultati ovog istraživanja upozoravaju da se u područjima gdje postoji viši stupanj onečišćenja zraka trebaju poduzeti dodatne mjere za sprječavanje širenja virusa. Podsjetimo, Italija je do danas zabilježila gotovo 23.000 smrtnih slučajeva, i to najvećim dijelom upravo u Lombardiji.
- Na povezanost broja osoba inficiranih novim koronavirusom i onečišćenja zraka PM10 česticama upućuje činjenica kako je dolina rijeke Po glavno žarište zaraze u Italiji, dok je u drugim dijelovim Italije zabilježen manji broj slučajeva. / Izvor: SIMA
- Krivulje prikazuju trendove širenja infekcije po talijanskim regijama / Izvor: SIMA
Socijalno distanciranje je nedovoljno?
„Osim što su vektor širenja epidemije, sitne čestice čine supstrat koji virusu omogućava da ostane u zraku pod održivim uvjetima i to po nekoliko dana“, naveli su istraživači. Također, upozorili su da mjere socijalnog distanciranja nisu dovoljne za sprječavanje širenja zaraze i pozvali na „uvođenje restriktivnih mjera ograničavanja kretanja stanovništva.“
Samoizolacija i karantena najbolji protiv širenja zaraze
Prema podacima Europske svemirske agencije, tijekom provođenja strogih mjera karantene koncentracije dušikovog dioksida (NO2) pale su čak za 54 % u Parizu i oko 45 % u Madridu, Milanu i Rimu. Napori na sprječavanju širenja zaraze koronavirusom uistinu su doveli do pada onečišćenja zraka u cijeloj Europi, no čišći bi zrak i u budućnosti mogao pomoći pri smanjenu stope smrtnosti od koronavirusa.
Naime, u slučaju dugotrajne pandemije koronavirusa, postoji strah kako će se sve gospodarske mjere vjerojatno usredotočiti na ubrzani ekonomski rast bez obzira na njegov utjecaj na okoliš. Odlučujući utjecaj na razmjere budućih emisija stakleničkih plinova i onečišćenja zraka imat će svjetske vlade nakon što se pandemija ublaži, no ipak ne bi smjele zanemariti mogućnost da visoku smrtnost od ove zaraze dodatno uzrokuje upravo visoki stupanj onečišćenja.
S.F. / Ekovjesnik