Više od 130 znanstvenika poručuje EU: Prestanite financirati prekomjerni ribolov

Znanstvenici potpisuju otvoreno pismo u kojem osuđuju ambicije EU-a u vezi ponovnog uvođenja „štetnih“ subvencija koje su izravno povezane s uništavanjem morskog okoliša

Diljem EU-a od Baltičkog mora, Sjevernog mora, zapadnih voda, Sredozemnog mora i Crnog mora – ne prate se uvijek znanstveni savjeti, učinkovito praćenje, kontrola i nadzor ribolovnih aktivnosti su nedosljedni, a riblji fond se i dalje prekomjerno izlovljava.

Znanstvenici diljem EU-a oglasili su alarm dok Europska komisija, Vijeće i Parlament odlučuju kako potrošiti sljedeći Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), javlja Udruga BIOM. Između 2021. i 2027. godine oko 7 milijardi eura javnog novca uložit će se u ekonomiju povezanu s morem. Međutim, nebrojene studije i izvješća pokazuju da se velika većina sredstava fonda  koristi za poticanje prekomjernog ribolova i uništavanja mora i morskog okoliša. Prema novom izvješću, samo u Hrvatskoj je između 2014. i 2018. godine potrošeno više od 60 milijuna eura iz EFPR-a na štetne poticaje.

Odluka o načinu trošenja EFPR-a utjecat će na položaj EU-a u pregovorima o globalnom sporazumu o ukidanju štetnih subvencija u ribarstvu sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO). Ako EU ne ukloni štetne subvencije iz EFPR-a, u WTO-u neće biti postignut sporazum usklađen sa ciljevima održivog razvoja.

„Predugo se javni novac koristi za guranje morskih staništa i morskog okoliša na sam rub egzistencije. Znanost je glasna i jasna, ne smijemo to nastaviti raditi. Ostatak svijeta spreman je odustati od prakse subvencioniranja uništavajućih aktivnosti na moru, a neko vrijeme EU je bila glavna zagovornica te vizije. Samim tim što sada uopće razmatraju nastavak ovakvog modela, čelnici EU-a ne samo da se vraćaju dva koraka unatrag, već zapravo u praksi deklariraju da nemaju interesa zaštititi more koje nam svima služi.“ - komentirala je stručnjakinja za pomorsku politiku u BirdLife Europe Bruna Campos.

Cijelo pismo možete pročitati u nastavku i online.

Stvarnost prekomjernog izlova ribe u europskim vodama dobro je dokumentirana i EU mora provesti pozitivne promjene u smjeru učinkovitog upravljanja svojim ribarstvom. To zahtijeva ulaganje u znanstvena istraživanja kako bi se pružili odgovarajući savjeti i osigurala transparentnost i usklađenost političkih odluka s tim savjetima. Međutim, diljem EU-a od Baltičkog mora, Sjevernog mora, zapadnih voda, Sredozemnog mora i Crnog mora – ne prate se uvijek znanstveni savjeti, učinkovito praćenje, kontrola i nadzor ribolovnih aktivnosti su nedosljedni, a riblji fondi se i dalje prekomjerno izlovljava.

Ova degradacija morskog okoliša pogoršava se osiguravanjem javnog novca putem državnih subvencija - problem kojeg su znanstvenici već davno uočili, uključujući poznatog ekonomista iz 18. stoljeća Adama Smitha. Štetne subvencije u ribarstvu ključni su pokretači ovog neodrživog iskorištavanja naših već osiromašenih populacija riba i gubitka morskih vrsta. Štetne subvencije omogućuju ribolovnim flotama da neograničeno rade na neodrživ način, bilo u pogledu ekonomije ribarstva ili biološke održivosti, jer plovila nastavljaju loviti usprkos sve manjim prihodima i resursima. Štetne subvencije uključuju sve oblike javnih ulaganja koji umjetno smanjuju troškove ili pak povećavaju dobit u sektoru. U kontekstu EU-a one uključuju izgradnju, obnovu i modernizaciju plovila, kao i pomoć ribarima, program potpore dohotku i program obustave ribarenja; kada se one ne provode ispravno mogu dovesti do pretjeranog iskorištavanja. Ipak, neki donositelji odluka još uvijek dovode u pitanje njihov utjecaj.

Potpuno učinkovito upravljanje ribarstvom još uvijek zaobilazi EU u svim njezinim vodama, a ako njezino ribarstvo želi postati održivo, štetne subvencije moraju se eliminirati. Budući Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) mogao bi predvoditi ovu reformu preusmjeravanjem štetnih subvencija u one koje će koristiti očuvanju morskog okoliša. Doista, građani traže od vlada EU-a da namjene 25% EFPR-a za zaštitu prirode. To bi moglo pomoći lokalnim zajednicama u zajedničkom upravljanju morskim zaštićenim područjima ili biti uloženo u tehnologije koje pomažu industrijama da postanu industrije malog utjecaja te, na primjer, smanje prilov dupina, morskih kornjača, morskih ptica i morskih pasa.

Procjenjuje se da porezni obveznici troše 35,4 milijarde američkih dolara godišnje na potpore u ribarstvu diljem svijeta, od čega 63% izravno potiče neodržive i destruktivne prakse. Cilj Ujedinjenih naroda za održivi razvoj za "život ispod vode", SDG 14, izričito poziva na ukidanje subvencija koje doprinose prekomjernom kapacitetu, prekomjernom izlovu te nezakonitom, nereguliranom i neprijavljenom ribolovu do 2020. godine.

Međutim, EU i dalje pruža štetne potpore za ribarstvo. Uklanjanje i preusmjeravanje istih na korisne oblike potpore odvija se sporo, a veliki dio štetnih subvencija i dalje je prisutan, čak i na temelju najkonzervativnijih procjena trenutnog EFPR-a.9 Budući da Europska komisija, Europski parlament i Vijeće EU pregovaraju o novom EFPR 2021. - 2027., važno je da se pozitivni koraci poduzeti u posljednjih 20 godina nadograde a ne ponište.

Odluka o načinu trošenja EFPR-a utjecat će na položaj EU-a u pregovorima o globalnom sporazumu o ukidanju štetnih subvencija za ribarstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Ako EU ne ukloni štetne subvencije iz EFPR-a, sporazum u WTO-u koji se usklađuje sa ciljevima održivog razvoja neće biti postignut.

Mi, dolje potpisani znanstvenici, pozivamo vlade EU da ne uvode štetne subvencije u EFPR i da umjesto toga osiguraju da se ta sredstva preusmjeravaju na obnavljanje, zaštitu i očuvanje morskog okoliša, osiguravajući time dugoročnu održivost sredstava za život koje naša mora podržavaju.

Ekovjesnik

 

>>> Pročitajte još >>> Europa sve brže ostaje bez ribe

VEZANE VIJESTI

WWF: I more mora na odmor!

Razvojem ribolovne tehnologije i povećanjem potražnje u posljednjih nekoliko desetljeća, velika morska prostranstva, stoljećima smatrana neiscrpnim izvorom hrane, izlovljena su do kritične točke. Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorava da populacije riba drastično opadaju zbog pretjeranog izlova, onečišćenja plastikom i drugih štetnih ljudskih praksi, ali i klimatskih promjena.

WWF: I moru treba odmor!

Ne promijenimo li svoje navike, more će ubrzo biti prazno. Populacije riba drastično opadaju zbog pretjeranog izlova, onečišćenja plastikom i drugih štetnih ljudskih praksi, upozorava Svjetski fond za prirodu (WWF).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER