Spasimo gnijezda ispod lastovskih zvijezda!
Počinje Biomova kampanja za spas ugroženih morskih ptica na Jadranu
Najnoviji Crveni popis ptica Europe (2021.) utvrdio je da je maleni hrvatski albatros – gregula (Puffinus yelkouan) – u stvari znatno ugroženiji nego što se to ranije mislilo. To je potaklo pokretanje kampanje kojom Udruga Biom želi spriječiti nestanak naših jedinih pravih morskih ptica iz Jadrana.
Najnoviji Crveni popis ptica Europe (listopad 2021.) utvrdio je kako je maleni hrvatski albatros – gregula (Puffinus yelkouan) u stvari znatno ugroženiji nego što se to ranije mislilo. To saznanje definitivno je zvono za uzbunu jer se ova endemska vrsta Mediterana srodna albatrosima u samo šest godina od zadnjeg popisa iz 2015. godine popela za dvije kategorije na ljestvici ugroženosti koja ukazuje na opasnost od izumiranja, izvijestili su iz Udruge Biom.
Gregula i njezin nešto krupniji srodnik kaukal (Calonectris diomedea) jedine su vrste ptica iz reda cjevonosnica (Procellariiformes) koje se gnijezde u Hrvatskoj, i to samo na udaljenim otočićima, prije svega kod Lastova i Palagruže.
- Gregula (Puffinus yelkouan) je endem Sredozemnog mora, a čak polovica njene populacije u Hrvatskoj se gnijezdi na Lastovskom otočju. Gnijezde se u pukotinama i policama u stijenama kao i u rupama u zemlji gdje podižu jednog ptića godišnje. Oba roditelja se brinu i za jaje i kasnije za ptića. Gregule su veoma vjerne te ostaju s istim partnerom čitav život, ali su i vrlo društvene, pa ih se često može vidjeti u jatu. / Foto: Udruga Biom
„Nestanak kaukala i gregule sa Jadrana bio bi veliki gubitak za Hrvatsku i zato smo odlučili pokrenuti kampanju za njihovo spašavanje i očuvanje. Biomova istraživanja i akcije na terenu pokazuju da ustrajnim radom i uklanjanjem prijetnji možemo očuvati ove ugrožene vrste, no sada nam je potrebna podrška građana da bismo u tome i uspjeli“, poručio je povodom početka kampanje „Spasimo gnijezda ispod lastovskih gnijezda“ Sven Kapelj, voditelj Programa za očuvanje ptica u Udruzi Biom.
Udruga Biom od 2010. godine zahvaljujući stotinama radnih sati stručnjaka i volontera prati stanje na terenu, prebrojava gnijezda, otklanja prijetnje poput crnih štakora i prati kretanje tih ptica u cilju zaštite područja na kojem žive. Zahvaljujući satelitskim odašiljačima zna se da neki od naših kaukala odlete sve do Brazila, a zabilježeni su i trenuci u kojima naše gregule iz Sredozemnog mora kroz Bospor prođu u Crno more kako bi se tamo hranile.
- Kaukal (Calonectris diomedea) je krupniji od gregule, a s njom dijeli i mjesta na kojima se gnijezdi. Kaukali za svoja gnijezda izabiru pukotine u stijenama, škrape i rupe u tlu, a kada nađu idealnu lokaciju, čuvaju je od drugih ptica. Kako bi bili sigurni da im nitko drugi neće uzeti odabrano mjesto, kaukali ga čuvaju i do tri mjeseca prije nego što u njega polegnu jaje. Naime, kao i gregula, kaukal također ima samo jednog ptića godišnje oko kojeg se brinu oba roditelja koji ostaju zajedno dugi niz godina. / Foto: Biljana Ječmenica / Biom
Nešto poznatiji srodnici gregule – albatrosi, rasprostranjeni su prije svega na južnoj Zemljinoj polutci. Obje su vrste prave morske ptice jer žive na otvorenom moru, a zahvaljujući posebnim solnim žlijezdama kroz koje iz organizma izlučuju višak soli, mogu piti morsku vodu. Na kopno dolaze samo u vrijeme gniježđenja, i to najčešće noću kako bi izbjegli predatorske vrste poput štakora i krupnijih vrsta galebova. Najčešće se hrane ribama i lignjama, a plijen hvataju na površini ili roneći ispod površine mora i do 10 metara dubine. U pronalasku hrane pomaže im i dobar njuh, inače zakržljalo osjetilo kod brojnih ptičjih vrsta. Gnijezde se u pukotinama i policama u stijenama morskih hridi i nenaseljenih otočića što otežava njihovo pronalaženje, ali i stručni monitoring.
Gregule su veoma vjerne te ostaju s istim partnerom čitav život, a prema dosadašnjim spoznajama mogu doživjeti i 25 godina. Podižu samo jednog ptića godišnje, tijekom ležanja na jajetu izmjenjuju se oba roditelja, a kasnije zajedno nastavljaju hraniti i podizati ptića.
Biom stoga poziva sve građane da se uključe u kampanju za spašavanje kaukala i gregule „Spasimo gnijezda ispod lastovskih gnijezda“ – doniranjem putem donacijske mrežne stranice Bioma (biom.hr/doniraj) na kojoj se skupljaju sredstva ili uplatom putem žiro-računa HR7524020061500115609, HR00 01-01-02, praćenjem Biomovog newslettera, dijeljenjem informacija na društvenim mrežama, kao i učlanjivanjem u zajednicu prijatelja ptica i prirode Udruge Biom.
Spasimo zajedno gnijezda ispod lastovskih zvijezda!
- Ekovjesnik