WWF Adria: Kako osigurati održivu budućnost mora, obala i otoka na Jadranu?
Svjetski dan oceana
Obalni i morski okoliš već pati od intezivnog turizma, a otoci se susreću sa sve češćim nedostatkom pitke vode. Postoji li održivo rješenje?
Ljudi su oduvijek bili vezani uz more i blagodati koje ono pruža. Na Svjetski dan oceana, Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF, želi skrenuti pozornost koliko nam zdravo more znači kao izvor hrane, lijekova, prihoda i općenito kvalitete života na koji smo navikli, posebice nama na Mediteranu.
„Obala i otoci Jadranskog mora dom su preko 1,32 milijuna ljudi u Hrvatskoj, dok tradicija života uz i od mora postoji u našim krajevima tisućama godina. Blage zime i topla ljeta, more bogatom ribom i izvori slatke vode za napajanje stoke i navodnjavanje vrtova, omogućili su ljudima ugodan život i razvoj duge tradicije sve do danas. No, danas život oko mora nije tako romantičan kao što ga mnogi zamišljaju”, kaže Matea Jarak, voditeljica projekata održivih otoka iz WWF Adrije.
Naime, Mediteran kao vodeća turistička destinacija, izložen je mnogim negativnim učincima masovnog turizma na prirodu, što se odražava i na kvalitetu života domicilnog stanovništva. Obalni i morski okoliš, koji već pati od intenzivnog turizma, pomorskog prometa, industrijskog razvoja, urbanog širenja, unesenih vrsta i prekomjernog ribolova, sada će također biti pogođen utjecajima klimatskih promjena na temperaturu mora, salinitet, kiselost i bioraznolikost. Jadranski otoci se danas susreću sa sve češćim nedostatkom pitke vode, tijekom sezone stižu zabrane navodnjavanja vrtova, dok se prekidi u dostavi struje tijekom sezone događaju sve redovitije. Iz tog razloga, život na obali, posebice na otocima, često se svodi samo na onaj tijekom ljetne turističke sezone.
„Kako bismo očuvali tradiciju života na Jadranu, WWF Adria u suradnji s partnerima, promovira održivi način života na obali i otocima, potičući stanovnike koji žive od mora da ga koriste na održiv način i time ga očuvaju. Očuvanjem vlažnih staništa na obali i otocima, osigurava se pitka voda o kojoj ne ovise samo otočani, već i lokalna flora i fauna, upravo ono zbog čega su otoci mjesta gdje osoba traži svoj mir u prirodi”, ističe Jarak.
Suvremenim održivim metodama može se očuvati stari način života
Otoci poput Unija, postavljanjem desalinizatora, sustava koji od slane vode proizvodi pitku, već ovo ljeto mogu biti sigurni da će njihovi gosti i stanovnici moći uživati u svom ljetovanju, bez brige da će morati kupovati pitku vodu u plastičnim kanistrima, doprinoseći tako plastičnom zagađenju njihovog lijepog otoka.
Postavljanjem solarnih panela na osunčane krovove diljem obale, izgradnjom solarnih elektrana, sunce je ponovno pokretač života na obali, ovaj put uz malu pomoć zelene tehnologije. Prekidi dostave struje se tako više neće rješavati korištenjem agregata na gorivo, smanjujući emisije štetnih plinova u okoliš, a da ne spominjemo buku koja smeta popodnevnoj siesti koja je obavezna tijekom svakog godišnjeg odmora.
Riba s gradela i salata od svježe pome uskoro bi mogli postati stari recept, zaboravljen u bakinoj ladici ako nastavimo nepromišljeno iskorištavati resurse koje nam daju more i obala. WWF Adria stoga poziva sve stanovnike i posjetitelje naše obale da svojim održivim odlukama i ovo ljeto budu čuvari Jadrana i njegovih tradicija.
Podsjetimo, WWF trenutačno provodi dva projekta koji se bave tematikom održivih otoka - INSULAE i MedIsWet. Projektom INSULAE nastojat će se razviti nova inovativna rješenja za dekarbonizaciju europskih otoka koja je ključna kako za postizanje klimatsko-energetskih ciljeva, tako i za bolju kvalitetu života na otocima. Glavni cilj MedIsWet projekta je održivo očuvanja vlažnih staništa, ali i prepoznavanja važnosti otočkih vlažnih staništa i njihovo uvrštavanje u sve relevantne lokalne, nacionalne i regionalne zakone.
Ekovjesnik