Energetska tranzicija Europe dobro napreduje

Izvješće Europske komisije

Drugo izvješće o stanju energetske unije pokazuje da su u Europi u tijeku modernizacija gospodarstva EU i prelazak na niskougljično gospodarstvo.

Drugo izvješće o stanju energetske unije, objavljeno dana 1. veljače 2017., pokazuje da su u Europi u tijeku modernizacija gospodarstva Europske unije i prelazak na niskougljično gospodarstvo. Kad je riječ o emisijama stakleničkih plinova, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, Europa je na dobru putu da ostvari svoje ciljeve za 2020. godinu.

 

U izvješću se razmatra napredak postignut od objavljivanja prvog izvješća o stanju energetske unije u studenome 2015. godine, uoči održavanja Pariške konferencije UN-a o klimatskim promjenama u prosincu iste godine. Prema prvom izvješću Europske komisije o stanju energetske unije, EU je bila na putu ostvarivanja svog cilja proizvodnje 20% energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. S planiranim udjelom od 15,3% obnovljive energije u konačnoj bruto potrošnji energije u 2014., EU i velika većina država članica dobro su napredovale te se očekivalo kako će 25 država članica ostvariti svoje nacionalne ciljeve za 2013./2014.

 

Maroš Šefčovič, potpredsjednik nadležan za energetsku uniju, izjavio je: „Energetska unija ne odnosi se samo na energetiku i klimu, već i na ubrzavanje korjenite modernizacije cjelokupnog europskoga gospodarstva, koje će na na socijalno pravičan način postati niskougljično, održivo i energetski učinkovito. Trebali bismo ojačati i vanjsku dimenziju energetske unije radi jačanja vodeće uloge EU-a u svijetu. Budući da već raspolažemo većim dijelom relevantnih zakonodavnih prijedloga, 2017. bi trebala biti godina provedbe. To je poruka koju ću prenijeti državama članicama tijekom nove turneje o energetskoj uniji koju ću pokrenuti 3. veljače.“

 

Miguel Arias Cañete, povjerenik za klimatsku i energetsku politiku, rekao je: „Europa je na dobru putu da ostvari svoje ciljeve u pogledu klime i energetike za 2020. godinu. Unatoč trenutačnoj geopolitičkoj nesigurnosti Europa nastavlja s radom na prelasku na čistu energiju; nema druge mogućnosti. Činjenice dovoljno govore: obnovljivi izvori energije danas su cjenovno konkurentni, a ponekad i jeftiniji od fosilnih goriva. U tom je sektoru zaposleno više od milijun ljudi u Europi i on privlači veća ulaganja od brojnih drugih sektora, a naš je uvoz fosilnih goriva smanjen za 16 milijardi EUR. Sada moramo ustrajati u naporima dok je Europa s partnerima na čelu globalne utrke za postizanje održivijeg i konkurentnijega gospodarstva.“

 

Od objavljivanja prvog izvješća o stanju energetske unije nastavili su se i ojačali određeni trendovi u prelasku EU-a na niskougljično gospodarstvo. Komisija će dodatno temeljito analizirati politike država članica koristeći se novom turnejom o energetskoj uniji tijekom 2017. godine.

 

Za energetsku uniju 2016. bila je godina uspjeha tijekom koje se vizija Okvirne strategije za energetsku uniju pretvorila u konkretne zakonodavne i nezakonodavne inicijative, ponajviše paketom mjera „Čista energija za sve Europljane” predstavljenom 30. studenoga 2016.

 

Europska unija u cjelini i dalje dobro napreduje u ostvarivanju ciljeva energetske unije, osobito s obzirom na energetske i klimatske ciljeve za 2020. (vidjeti MEMO/17/162 i MEMO/17/163) i već je ostvarila svoj cilj u pogledu konačne potrošnje energije za 2020. Isto vrijedi za emisije stakleničkih plinova: 2015. emisije stakleničkih plinova u EU-u bile su 22% manje u odnosu na razine iz 1990. godine.

 

EU je na dobru putu i u sektoru obnovljivih izvora energije u kojem je, na temelju podataka iz 2014., udjel obnovljivih izvora dosegnuo 16% konačne bruto potrošnje energije u EU-u. Važan je i trend nastavka uspješnog odvajanja gospodarskog razvoja EU-a od njegovih emisija stakleničkih plinova. Od 1990. do 2015. ukupni se bruto domaći proizvod EU-a povisio za 50%, a ukupne su se emisije smanjile za 22%.

 

Nakon sklapanja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama u prosincu 2015. upravo je to što ga je EU brzo ratificirao omogućilo njegovo stupanje na snagu 4. studenoga 2016. kao prvoga univerzalnog, pravno obvezujućega globalnoga klimatskog sporazuma.

 

U geopolitičkom okruženju podložnom brzim promjenama uspješna energetska unija od ključne je važnosti za zaštitu dugoročnih gospodarskih interesa i dobrobiti Europe i Europljana. Zbog toga je rad na razvoju energetske unije zadnjih mjeseci uključivao i veću usmjerenost na energetsku diplomaciju osmišljenu za jačanje sigurnosti opskrbe energijom, veći izvoz niskougljičnih tehnoloških rješenja EU-a i jačanje industrijske konkurentnosti Europe.

 

Komisija je 2016. predstavila i Europsku strategiju za mobilnost uz nisku razinu emisija s jasnom ambicijom da se do sredine stoljeća emisije stakleničkih plinova iz prometa smanje za najmanje 60% u odnosu na vrijednosti iz 1990. i da se nastave približavati nuli, osiguravajući pritom potrebe ljudi i robe u pogledu mobilnosti te globalnu povezanost.

 

 

Napredak 28 država članica EU-a u uvođenju obnovljive energije

 

Udjel obnovljivih izvora energije (OIE) 2014. dosegao je 16 % bruto konačne potrošnje energije. Prosječni udio obnovljivih izvora energije svih 28 država članica EU-a iznosio je 15,5 % 2013./2014., što je znatno iznad okvirne smjernice (2013./2014.) od 12,1 % za 28 država članica EU-a. Prema procjeni, udjeli obnovljivih izvora energije za 2015. iznose oko 16,4 % bruto konačne potrošnje energije dok je za 2015./2016. okvirna smjernica 13,8 %. Međutim, kako u godinama koje slijede krivulja zadana smjernicama bude postajala sve strmija, trebat će uložiti više truda za postizanje ciljeva kako je prikazano na slici 1.

  • Slika 1.: udjeli obnovljivih izvora energije u EU-u naspram zahtjeva iz Direktive o obnovljivoj energiji i smjernica iz nacionalnih akcijskih planova za obnovljive izvore energije (na temelju podataka EUROSTATA, Öko-Institut)

 

Kako je prikazano na slici 2., sektor grijanja i hlađenja i dalje je najveći sektor u smislu uvođenja apsolutne obnovljive energije. Međutim, najveći udio obnovljivih izvora energije i najveći rast ostvareni su u sektoru električne energije, gdje je udio obnovljivih izvora energije rastao za 1,4 postotna boda godišnje u razdoblju između 2004. i 2014. Udjel obnovljivih izvora energije u sektoru grijanja i hlađenja rastao je za 0,8 postotnih bodova godišnje tijekom istog razdoblja, dok je u sektoru prometa ostvaren najsporiji rast od 0,5 postotnih bodova po godini u prosjeku.

  • Slika 2.: konačna potrošnja energije 2015. u 28 država članica EU-a (izvor: Öko-Institut)

 

Kad je riječ o grijanju i hlađenju, uz procijenjeni udio energije iz obnovljivih izvora od 18,1 % 2015. EU kao cjelina iznad je svojih smjernica objedinjenih iz nacionalnih akcijskih planova za obnovljive izvore energije. Kako je prikazano na slici 3., kruta biomasa i dalje je izvor energije koji je nesumnjivo najviše pridonio (82 %) proizvodnji topline iz obnovljivih izvora (72 Mtoe).

Proizvodnja toplinske energije toplinskim crpkama stabilno se povećavala s 1,8 Mtoe, koliko je iznosila 2004., na 9,7 Mtoe 2015., premašujući okvirne smjernice iz nacionalnih akcijskih planova za obnovljive izvore energije (7,3 Mtoe). Italija je vodeća zemlja kad se radi o njihovoj primjeni, no većina toplinskih crpki prvenstveno se upotrebljava za hlađenje. Iako se od 2013. usporava rast tržišta toplinskih crpki u EU-u, postoji potencijal za njegovo povećanje u nadolazećim godinama.

Energija iz obnovljivog otpada iznosila je 3,4 Mtoe 2015. Dok je udio bioplina u grijanju i hlađenju bio 2004. zanemariv (0,7 Mtoe), 2015. premašio je predviđene vrijednosti iznosom od 3,2 Mtoe.

Proizvodnja solarne toplinske energije, koja je 2015. iznosila 2,0 Mtoe, nije išla ukorak s predviđanjima iz nacionalnih akcijskih planova za obnovljive izvore energije (3 Mtoe). Godišnji instalirani kapacitet za 2015. bilo je manji od kapaciteta instaliranog 2006., što je bio utjecaj blagih zima, niskih cijena fosilnih goriva, ali i konkurencije u obliku drugih tehnologija u području obnovljive energije poput toplinskih crpki ili solarnih fotonaponskih sustava.

Uz proizvodnju energije, koja je 2015. iznosila otprilike 0,7 Mtoe, upotreba geotermalne energije manja je nego što je predviđeno smjernicama iz nacionalnih akcijskih planova za obnovljive izvore energije. Zbog svojeg velikog prirodnog potencijala tri su zemlje (Italija, Francuska i Mađarska) na čelu europske proizvodnje geotermalne energije. Razlog sporog uvođenja ove tehnologije vrlo su visoki kapitalni izdaci.

  • Slika 3.: proizvodnja energije za grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora u 28 država članica EU-a, razvrstana prema izvoru (izvor: EUROSTAT, Öko-Institut)

 

 

Detaljna ocjena po svakoj državi članici i predviđanja

Sve su osim jedne države članice (Nizozemske) 2013./2014. ostvarile prosječne udjele obnovljivih izvora energije koji su bili jednaki ili veći od razine njihovih odgovarajućih okvirnih smjernica iz Direktive o obnovljivoj energiji. Prema procjenama iz 2015. 25 država članica već je 2015. premašilo okvirne smjernice za 2015./2016. iz Direktive o obnovljivoj energiji. Godine 2015. udio triju država članica (Nizozemska, Francuska i Luksemburg) u obnovljivim izvorima energije bio je ispod njihovih okvirnih smjernica za 2015./2016. iz Direktive o obnovljivoj energiji (vidi sliku 4.).

  • Slika 4: trenutačni napredak država članica u postizanju njihovih okvirnih ciljeva za 2013./2014. i 2015./2016. iz Direktive o obnovljivoj energiji. (izvor: Öko-Institut, EUROSTAT)

 

U referentnom scenariju za 2016. u okviru modela PRIMES navodi se pretpostavka da će EU u cjelini te većina država članica do 2020. poduzeti mjere dovoljne za postizanje njihovih ciljeva. Države članice koje prema trenutačnim predviđanjima neće do 2020. ispuniti svoje nacionalne obvezujuće ciljeve u pogledu upotrebe energije iz obnovljivih izvora moći će iskoristiti mehanizme suradnje. Na slici 5 je tablica s prikazom prošle, sadašnje i očekivane upotrebe energije iz obnovljivih izvora na razini država članica, uključujući trenutačne smjernice u sektoru prometa u usporedbi s konkretnim ciljem od 10 % udjela energije iz obnovljivih izvora.

  • Slika 5: Pregled napretka država članica u postizanju ciljeva upotrebe obnovljive energije za 2020. (izvor: Öko-Institut, EUROSTAT)

 

VEZANE VIJESTI

Energetska unija - Od vizije do stvarnosti

Iz četvrtog izvještaja o stanju energetske unije vidljivo je da je Europska komisija u potpunosti ostvarila svoju viziju Strategije energetske unije kojom se svim Europljankama i Europljanima jamči dostupna, cjenovno pristupačna, sigurna, konkurentna i održiva energija.

Nove preporuke Europske komisije za modernizaciju zgrada

Europska komisija je u petak objavila niz preporuka o modernizaciji zgrada, navodeći kako države članice trebaju implementirati revidirane aspekte modernizacija zgrada iz Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) 2018/844 u nacionalno zakonodavstvo.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER