Dr. sc. Branka Ivančan-Picek: „Upalila se crvena lampica, čovjek mora početi razmišljati o budućnosti!“
Glavna ravnateljica DHMZ-a ističe da su požari posljedica duljeg sušnog razdoblja
Glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) dr. sc. Branka Ivančan-Picek bila je gošća N1 televizije te je govorila o toplinskim valovima i klimatskim ekstremima.
Gostujući na N1 televiziji, dr. sc. Branka Ivančan-Picek kazala je kako se vrhunac toplinskog vala u Hrvatskoj očekuje u subotu te dodala da „i idućeg tjedna moramo računati na temperature preko 30 stupnjeva na Jadranu. Vrhunac ovih vrućina bit će sutra, gdje ne možemo isključiti da ponegdje temperatura neće biti 40 °C, možda čak i malo više”.
Zapadna Europa proteklih dana suočena s ogromnim vrućinama
„Ovaj toplinski val u Hrvatskoj je ipak malo blaži nego što je to bilo u zapadnoj Europi, u Velikoj Britaniji takve vrućine nikad nisu bile zabilježene. 40 stupnjeva dosad nije bila normalna u Velikoj Britaniji”, istaknula je dr. sc. Branka Ivančan-Picek.
Podsjetila je da smo u prošlosti u Hrvatskoj imali velikih vrućina, primjerice, „42 stupnja u Pločama i 40,2 stupnja u Zagrebu. Toplinski valovi sada su intenzivniji, češći i traju duže. Trend vrućina unutar desetogodišnjeg razdoblja se povećava za oko dva dana, što je nepobitno utjecaj čovjeka na klimatske promjene. Ono što sad smatramo ekstremima, vrlo vjerojatno u narednim desetljećima bit će normala”, kazala je.
- Glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) dr. sc. Branka Ivančan-Picek na ovogodišnjoj svečanosti obilježavanja Svjetskog meteorološkog dana i Svjetskog dana voda © Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ)
Visoke temperature, požari i suše
Toplinski valovi su dulji i češći i nepobitan je dokaz da je od početka 20. stoljeća globalna temperatura na Zemlji porasla za malo više od jednog stupnja Celzija, ističe dr. sc. Ivančan-Picek.
„Taj jedan Celzijev stupanj znači veću vlagu u atmosferi. Moramo znati da imamo manjak oborine praktički od prošle jeseni, od 10. mjeseca. Atmosferski sustav je povezan na globalnoj razini. Arktik se zagrijava puno brže nego krajevi na ekvatoru. Ovi toplinski valovi i svježina u drugom dijelu vala je stacionarnija i duže traje, to je nešto što je nepobitno i s čime se moramo suočiti”, kazala je dr. sc. Ivančan-Picek.
No, kako je napomenula, rješenja za ublažavanje posljedica klimatskih promjena ima. „Trebali bismo se zadržati u granici, ali s obzirom na količinu stakleničkih plinova koji su uneseni u atmosferu, bojim se da ćemo se još desetljećima morati boriti s ovim ekstremima. Ekstremne temperature dovode do suše, a onda to dovodi do problema s nedostatkom hrane i nedostatkom vode”, kazala je dr. sc. Ivančan-Picek.
- Upozorenje na toplinski val za subotu 23. srpnja 2022. © Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ)
Požari su posljedica duljeg sušnog razdoblja
„Požari imaju za posljedicu uništavanje šumskog pokrova, što je zaštitni faktor koji apsorbira ugljikov dioksid iz atmosfere. Sve je to jedan lanac, a ako se zasad nešto ozbiljno ne napravi u narednom razdoblju, možda je nepovratan. Svjesna sam da je ovakvih ekstrema bilo u prošlosti, ali ono na što ukazuju naše analize jest da moramo biti na oprezu. Upalila se crvena lampica kad čovjek mora početi ozbiljno početi razmišljati o budućnosti”, zaključila je dr. sc. Branka Ivančan-Picek.
N1 televizija / Ekovjesnik