U Splitu održana konferencija Beyond Plastic Hrvatska
Na konferenciji je istaknuto kako se problemom plastičnog onečišćenja civilno društvo počelo baviti prije znanstvenih institucija i zakonodavstva
U Splitu je 15. i 16. rujna 2022. održana Interdisciplinarna konferencija o prioritetima u gospodarenju otpadom – smanji, ponovno koristi i recikliraj Beyond Plastic Hrvatska.
Konferenciju Beyond Plastic Hrvatska uživo je pratilo više od 50 sudionika, a putem Facebook LIVE uključila se zainteresirana javnost koji su se informirali i raspravljali a o gospodarenju otpadom, upotrebi jednokratne plastike i razini onečišćenja plastikom u Sredozemnom moru.
„Kad pogledamo kakva je situacija u moru po pitanju otpada i koliko plastike, posebice jednokratne, ima u moru i koje sve probleme stvara morskom ekosustavu izuzetno je bitno da počnemo raditi neke promjene. Pogotovo mi u Dalmaciji koji ovisimo o tom moru, i turizam se veže uz more koje nam je najznačajniji resurs.“ – kazala je direktorica Udruge Sunce Gabrijela Medunić-Orlić. „Jako je bitno, pogotovo ovdje kod nas u Splitu, pokrenuti sustav odvojenog prikupljanja otpada, industriju recikliranja i kompostiranje biootpada, znamo da nam to sve nekako 'šteka' na ovom području. Drago nam je da je direktor Čistoće jedan od panelista i da nas je Županija podržala iako se po nekim pitanjima u daljnjim koracima u gospodarenju otpadom ne slažemo sa Županijom. Međutim, Grad Split koji je odgovoran za uspostavu sustava odvojenog prikupljanja otpada u Splitu nažalost nije poslao svog predstavnika na ovu konferenciju na kojoj su mogli još puno toga naučiti.“ – dodala je Medunić-Orlić.
Konferencija je bila prilika i za predstavljanje rezultata For Plastic-Free Croatian Island projekta, u sklopu kojeg se organizira konferencija, a koji financira The Beyond Med Association. Voditeljica projekta i organizatorica konferencije, Tea Kuzmičić Rosandić pozvala je sve okupljene da promišljaju kako koristiti dobre rezultate ovog projekta u budućem radu.
Podsjetimo, opći cilj projekta je doprinos smanjenju upotrebe jednokratne plastike, kao i smanjenju onečišćenja plastikom u Jadranskom i Sredozemnom moru, implementacijom mjera održivog gospodarenja otpadom koje se temelji na principima smanji, ponovno koristi, recikliraj u Općini Sali na Dugom otoku i Starom Gradu na otoku Hvaru.
- Foto: Udruga Sunce
Projektom su izrađeni i potpisani Akcijski planovi smanjenja zagađenja plastikom na temelju kojeg su donesene Odluke o smanjenju korištenja jednokratne plastike za Općinu Sali i Grad Stari Grad te ustanove i trgovačka društva u (su)vlasništvu Općine/Grada koje određuju smanjenje korištenja jednokratne plastike za 30 % te zamjenu određenih predmeta koji se koriste u poslovanju s rješenjima prihvatljivijim za okoliš.
Konferencija je tematski bila podijeljena u četiri sesije: Morski otpad, Javne politike i gospodarenje otpadom, Kružna ekonomija i tehnologije obrade otpada, Poslovni sektor i gospodarenje otpadom te Društvo, pojedinac i otpad.
„Okupili smo znanstvenu zajednicu iz različitih sektora i organizacija, Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Prirodoslovno-matematički fakultet iz Zagreba, imamo i inozemne predavače iz Tunisa, Malte, Francuske i Belgije, iz organizacije Seas At Risk koja okuplja sve udruge i organizacije koje se bave zaštitom mora, a koji su izlagali svoja iskustva i preporuke. Oni su dali svoj uvid kako se provodi SUP direktiva u Hrvatskoj, ali na razini Europske unije i kakvo je stanje s morskim otpadom na razini Unije.“ – kazala je Tea Kuzmičić Rosandić.
„Veliki pritisci na prirodu su glavni razlozi zašto je morski otpad tema u Europskom parlamentu“, rekla je Frédérique Mongodin, ispred Seas At Risk. „Zastupnici su stoga zatražili niz mjera za smanjenje otpada u moru, poput dodatnog ograničenja uporabe jednokratne plastike, osnaživanja kružnog gospodarstvo kroz sakupljanje, reciklažu te prenamjenu i povećanje vrijednosti proizvoda, kao i oblikovanje ribolovne opreme na održiviji način.“
Dr. sc. Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, jedan od izlagača prve sesije konferencije o morskom otpadu, kazao je kako se Institut odazvao pozivu zbog suradnje koju imaju sa Suncem na ovoj problematici, a ovo je prva konferencija u Splitu koja se organizira na temu morskog otpada.
- Foto: Udruga Sunce
„Sve do prije nekih desetak godina se zagađenje otpadom nije smatralo zagađenjem, ljudi nisu puno vodili računa o tome, nisu znali kakve su posljedice, ali kroz razne projekte, konferencije, edukacije, Sunce intenzivno radi na tome, podigla se svijest ljudi da taj otpad, a to je sve ono što čovjek proizvede, a prevladava plastika, negativno djeluje, ne samo vizualno već se brojni organizmi zapliću u taj otpad, postoji i mikroplastika. Ti utjecaji su puno složeniji i dalekosežniji. Moram priznati da se civilno društvo počelo baviti prije nego što su to počele znanstvene institucije i naše zakonodavstvo. Naše zakonodavstvo se tek nedavno počelo baviti s tim, dok Sunce već odavno bavi ovom tematikom. Mi kao pomorska, primorska i turistička zemlja imamo problem s morskim otpadom koji je jedan nedostatak u lancu gospodarenja otpadom na kopnu. Stoga se kod nas u primorskim općinama organiziraju brojne ekološke akcije čišćenja plaža i ronilačke akcije kojima se uklanjaju značajne količine otpada“ – istaknuo je dr. sc. Pero Tutman.
„Već deset godina, od prvog dana do danas radimo monitoring otpada na istim lokacijama i to vam je baš isječak vremena u idealnim uvjetima. U našim istraživanjima se, srećom, ne bilježi trend porasta mikroplastike.“ – rekla je Dubravka Bojanić Varezić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Kristina Pikelj s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta govorila je o nakupljanju plastičnog otpada u banketima morskih trava i naglasila kako je važno pratiti, istraživati, koristiti interdisciplinarni pristup te najvažnije uključiti lokalnu zajednicu. „Viđamo jako puno 'plastitara' na plaži na kojoj vršimo monitoring. To je kombinacija otpadnih ulja i goriva s brodova koja se stvrdnula i lovi plastiku, a različita od bilo kojeg drugog plastičnog onečišćenja i zasigurno problem koji ćemo uskoro morati rješavati.“ – kazala je Pikelj.
Dr. sc. Natalija Špeh s Visoke škole za zaštitu okoliša iz Velenja (Slovenija), naglasila je potrebu za međunarodnim strateškim dokumentom za buduću dobru kvalitetu morskog ekosustava.
„U principu, ono što u turizmu reklamiramo kao „naši udaljeni otoci - oaza čistoće i mira“ nakon naših istraživanja pokazuje da to baš nije tako. Zapravo nema dijela naše obale koji nije ugrožen otpadom. Vis, Lastovo, Mljet kada govorimo o moru ta područja su još više opterećena otpadom nego što smo prvotno mislili. A vidimo nakon izlaganja Manye Russo s Malte i Aide Ben Hassen Trabelsi iz Tunisa da se njima događa slično.“ – zaključio je dr. sc. Tutman.
„Na području lastovskog otočja na kojem smo provodili praćenje količine i sastava morskog otpada unutar projekta LIFE Artina pronađene su dosta velike količine stiropora. Na većim komadima mogli smo zaključiti da se radi o ribarskim kašetama. Isto tako pronašli smo velike količine ribolovnog alata, a možemo primijetiti povećanje otpada plastičnih boca i čaša.“ – izvjestila je Fedra Dokoza iz Udruge Sunce.
Sylvain Petit je sve nazočne pozvao na rendez-vous u Marseilles gdje će se od The Beyond Med Association moći tražiti nova sredstva za ove ciljeve.
Drugi dan konferencije sesija Javne politike i gospodarenje otpadom rezultirala je pozitivnim dijalogom među niza važnih aktera. Uz odlično vodstvo stručnjaka za gospodarenje otpadom Marijana Galovića panel raspravi su prisustvovali direktor Čistoće Split, Ivica Karoglan, Mladen Perišić iz Splitsko-dalmatinske županije, Tomislav Vidović iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, iz Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Nela Palarić, Marko Košak iz Zelene akcije, Frédérique Mongodin ispred Seas at Risk te rukovoditelj operativno-tehničkih poslova Komunalnog Stari Grad Mihael Gamulin.
„Uvijek imamo tu razliku između sjevera na kojem sve funkcionira i sve je moguće te juga u kojem to jednostavno nije tako. Je li to razlika u pristupu, mentalitetu, blizini europskog načina razmišljanja ili nečem drugom, jednostavno razlika još postoji i teško je pomiriti. Meni je to osobno žao jer potičem iz ovih područja – rekla je Nela Palarić iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Tomislav Vidović iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predstavio je Javni poziv za neposredno sufinanciranje projekata poticanja „PLASTIC FREE ZONE“ za javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima, koji je otvoren do kraja godine i za koji su osigurali 4 milijuna kuna.
- Foto: Udruga Sunce
Ovom konferencijom htjela su se pronaći rješenja za smanjenje morskog otpada, izgraditi partnerstava i ojačati kapacitete sudionika za provedbu održivog gospodarenja otpadom pa su u sesijama Kružna ekonomija i tehnologije obrade otpada, Poslovni sektor i gospodarenje otpadom te Društvo, pojedinac i otpad održana odlična predavanja. Zvonimir Jukić predstavio je razvoj UniCompoST uređaja, o Cupup Systemu govorio je Eduard Kalčić, uslugu Sunca Zeleni ured predstavila je Maja Golem, a Olena Pidleteichuk i Lina Vuletić Sajam razmjene Udruge Sunce.
„Naši sljedeći koraci su nastavak suradnje, iznalaženje sredstava za nove projekte te poticanje nadležnih institucija za unaprjeđenje zakonodavnog okvira i njegove provedbe, u cilju očuvanja Jadrana i cjelokupnog morskog ekosustava“, zaključila je organizatorica konferencije Tea Kuzmičić Rosandić.
Ekovjesnik