2022. je bila godina klimatskih ekstrema, s rekordno visokim temperaturama i rastućim koncentracijama stakleničkih plinova

Prošla je godina bila peta najtoplija na globalnoj razini te druga najtoplija u Europi

Najnoviji podaci Službe za klimatske promjene europskog programa Copernicus (C3S) otkrivaju još jednu godinu klimatskih ekstrema s brojnim temperaturnim rekordima i rastućim koncentracijama stakleničkih plinova. Ljeto 2022. bilo je najtoplije zabilježeno u Europi, dok je sveukupno 2022. bila druga najtoplija godina zabilježena u Europi te globalno peta najtoplija zabilježena prema ERA5 bazi podataka.

Copernicusova služba za klimatske promjene (Copernicus Climate Change Service - C3S) raspolaže podacima o klimi od 1855. godine te redovito objavljuje mjesečna izvješća o klimatskim promjenama kojima javnost obavještava o promjenama globalne temperature površinskog zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama. Sva izvješća temelje se na računalno generiranim analizama pomoću milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških stanica širom svijeta.

 

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) u ime Europske komisije, objavljuje svoje izvješće 2022 Global Climate Highlights, kao sažetak prošlogodišnjih temperatura, koncentracija stakleničkih plinova i značajne klimatske i vremenske pojave. Sažetak pokazuje da je oboreno nekoliko visokih temperaturnih rekorda u Europi i diljem svijeta, dok su drugi ekstremni događaji poput suše i poplava pogodili velike regije.

Na globalnoj je razini 2022. bila je peta najtoplija godina, a posljednjih osam godina bilo je ujedno razdoblje osam najtoplijih zabilježenih godina, upozorila je u ponedjeljak Služba za klimatske promjene europskog programa Copernicus (C3S). Do sada su najtoplije godine zabilježene na globalnoj razini 2016., 2020. te 2019. i 2017.

  • Godišnji prosjeci procijenjenog povećanja globalne površinske temperature iznad referentnih razina 1991. – 2020. (lijeva os) i 1850. – 1900. (desna os), 2022. samo prema ERA5, sve ostale godine prema šest različitih skupova podataka. Izvori podataka: ERA5 (C3S/ECMWF), JRA-55 (JMA), GISTEMPv4 (NASA), HadCRUT5 (Met Office Hadley Centre), NOAAGlobalTempv5 (NOAA) i Berkeley Earth. Izvor: Copernicus služba za klimatske promjene/ECMWF

Prosječna godišnja temperatura bila je 0.3 °C iznad referentnog razdoblja 1991.-2020., što je približno 1.2 °C više nego u razdoblju 1850.-1900. koje se obično koristi kao zamjena za predindustrijsko doba. Time je 2022. osma godina zaredom s temperaturama većim od 1 °C iznad predindustrijske razine. Uvjeti La Niñe zadržali su se tijekom većeg dijela godine, već treću godinu zaredom.

U Europi najtoplije ljeto i treća najtoplija jesen

Europa je pak prošle godine imala svoju drugu najtopliju godinu, nakon dosad najtoplije 2020., iako tek malo topliju od 2019., 2015. i 2014. Ujedno, ljeto 2022. je u Europi bilo dosad najtoplije zabilježeno ljeto, dok je jesen je bila treća najtoplija. Nekoliko dugotrajnih i intenzivnih toplinskih valova zahvatilo je dijelove zapadne i sjeverne Europu, a stalna niska količina oborina u kombinaciji s visokim temperaturama i drugim čimbenicima dovela je do raširenih sušnih uvjeta. U izvješću se također naglašava da je temperatura u Europi porasla za više od dva puta od globalnog prosjeka u posljednjih 30 godina te da ima najveću stopu porasta od bilo kojeg kontinenta na svijetu.

Francuska, Španjolska, Njemačka i Slovenija imale su najveće ljetne (lipanj-kolovoz 2022.) emisije požara na otvorenim prostorima u najmanje posljednjih 20 godina, a cijela Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo u posljednjih 15 godina.

Led na Antarktičkom moru dosegao dosad najniži opseg u posljednje 44 godine

Dugotrajni toplinski val pogodio je Pakistan i sjevernu Indiju u proljeće te središnju i istočnu Kinu tijekom ljeta. Pakistan je u kolovozu doživio velike poplave kao rezultat ekstremnih oborina. Relativno niske temperature i velika količina oborina nad istočnom Australijom 2022. klimatske su značajke koje se obično povezuju s uvjetima La Niñe. U veljači je led na Antarktičkom moru dosegao najniži opseg u 44-godišnjoj satelitskoj evidenciji, dok je tijekom šest mjeseci opseg leda na Antarktičkom moru dosegao rekordno ili gotovo rekordno niske vrijednosti.

„U našim naporima da se uhvatimo u koštac s klimatskim promjenama na globalnoj, europskoj ili nacionalnoj razini jasno je da su visokokvalitetni podaci promatranja Zemlje, informacije i znanje ključni. Copernicus služba za klimatske promjene pruža mjerodavno i pravovremeno praćenje klimatskih promjena koje informira o naporima prilagodbe.” – izjavio je Mauro Facchini, voditelj Promatranja Zemlje (DEFIS.C.3) pri Glavnoj upravi za obrambenu industriju i svemir Europske komisije (DG DEFIS).

„2022. bila je još jedna godina klimatskih ekstrema diljem Europe i globalno. Ovi događaji naglašavaju da već doživljavamo razorne posljedice zagrijavanja našeg svijeta. Najnoviji klimatski prikazi za 2022. iz C3S-a pružaju jasne dokaze da će izbjegavanje najgorih posljedica zahtijevati od društva da hitno smanji emisije CO2 i brzo se prilagodi klimatskim promjenama.” – dodala je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicus službe za klimatske promjene.

  • Anomalije u oborinama, relativnoj vlažnosti površinskog zraka, volumetrijskom sadržaju vlage u gornjih 7 cm tla i površinskoj temperaturi zraka za ljeto (lipanj 2022. do kolovoza 2022.) s obzirom na 1991.-2020. Tamnije sivo sjenčanje označava mjesta gdje vlažnost tla nije prikazana zbog ledenog pokrivača ili klimatološki niske količine oborina. Izvor podataka: ERA5 Zasluge: Copernicus služba za klimatske promjene/ECMWF. Izvorno objavljeno u hidrološkom biltenu za kolovoz 2022.

Rekordne temperature diljem Europe

Temperature u Europi tijekom cijele godine bile su druge najtoplije zabilježene. 2022. bila je hladnija od 2020. za 0.3 °C i neznatno toplija – za oko 0.1 °C, od 2019., 2015. i 2014. Cijela Europa, osim Islanda, zabilježila je godišnje temperature iznad prosjeka za razdoblje 1991.-2020. Temperature su bile najviše iznad prosjeka u zapadnom dijelu kontinenta, a nekoliko zemalja u zapadnoj i južnoj Europi zabilježilo je najviše godišnje temperature od najmanje 1950. godine. Nacionalne agencije u ovoj regiji već su objavile slična otkrića temeljena na preliminarnim ili konačnim podacima.

Ljeto u Europi bilo je najtoplije zabilježeno s jasnom razlikom u odnosu na prethodno najtoplije ljeto 2021. godine. Jesen je bila treća najtoplija zabilježena, a nadmašile su je samo jesen 2020. i 2006. godine. Zimske temperature 2022. bile su oko 1 °C iznad prosjeka, svrstavajući je među deset najtoplijih zima. S druge strane, proljetne temperature za Europu u cjelini bile su malo ispod prosjeka referentnog razdoblja 1991.-2020. Gledano po mjesečnim prosjecima, devet mjeseci bilo je iznad prosjeka, dok su tri – ožujak, travanj i rujan ispod prosjeka. Europski kontinent imao je i dosad drugi najtopliji lipanj s oko 1.6 °C iznad prosjeka i najtopliji zabilježeni listopad s temperaturama gotovo 2 °C iznad prosjeka.

Neuobičajena toplina u kasno proljeće i ljeto u Europi u kombinaciji s nedostatkom kiše, vedrim nebom i suhim tlima donijela je sušne uvjete posebno u južne i središnje dijelove kontinenta. Mnoge su zemlje prijavile utjecaje na poljoprivredu, riječni promet i upravljanje energijom. Ekstremno suhi uvjeti također su doveli do povećane opasnosti od požara što je rezultiralo neuobičajeno visokom aktivnošću požara u jugozapadnoj Europi, posebno u Francuskoj i Španjolskoj.

Ekstremni događaji u cijelom svijetu

Oba polarna područja zabilježila su epizode rekordnih temperatura tijekom 2022. U ožujku je Antarktika imala intenzivno toplo razdoblje s temperaturama znatno iznad prosjeka. Na postaji Vostok, u unutrašnjosti istočne Antarktike, na primjer, zabilježena temperatura dosegla je -17.7 °C, što je najtoplije ikada izmjereno u 65-godišnjim mjerenjima. Tijekom rujna, temperature nad središtem Grenlanda bile su 8 °C više od prosjeka, a C3S podaci pokazuju da je gotovo cijela zemlja imala prosječne temperature više nego bilo koji drugi rujan od najmanje 1979., što je povezano s prevladavajućim južnim vjetrovima koji su bili topliji od normalnih. Kiša je pala na vrh grenlandskog ledenog pokrivača drugu godinu zaredom.

U tropskim i suptropskim regijama, zabilježene su ekstremno visoke predmonsunske temperature u Pakisatnu i sjevernoj Indiji što je rezultiralo dugotrajnim proljetnim toplinskim valovima i rekordnim maksimalnim i minimalnim temperaturama. Središnja i istočna Kina iskusila je dugotrajne toplinske valove s posljedičnom sušom tijekom ljeta.

U srpnju i kolovozu u Pakistanu je pala rekordna količina oborina što je dovelo do poplava velikih razmjera u velikim dijelovima zemlje uzrokujući široka razaranja i gubitak života. Australija je također iskusila temperature ispod prosjeka, s neuobičajeno vlažnim uvjetima tijekom većeg dijela godine, posebno na istoku kontinenta, s nekoliko epizoda raširenih poplava, što je situacija koja se obično povezuje s dugotrajnim uvjetima La Niñe i vjerojatno je naglašena zasićenim tlom.

  • Mjesečna globalna srednja atmosferska prosječna koncentracija CO2 (lijevo) i CH4 (desno) u stupcu sa satelita za 2003.-2022. (crvena krivulja) i 12-mjesečni prosjek (crna krivulja). Izvor podataka: C3S/Obs4MIPs (v4.4) konsolidirani (2003. – 2021.) i CAMS preliminarni podaci gotovo u stvarnom vremenu (2022.) GOSAT zapisi. Prostorni domet: 60S - 60N nad kopnom. Zasluge: C3S/CAMS/ECMWF/Sveučilište u Bremenu/SRON.

Koncentracije CO2 i CH4 nastavile rasti i u 2022.

Istovremeno, u 2022. godini koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi porasle su za otprilike 2.1 ppm (engl. parts per million - dijelova na milijun), slično stopama posljednjih godina. Koncentracije metana (CH4), osobito snažnog stakleničkog plina, u atmosferi su porasle za blizu 12 ppb (engl. parts per billion - dijelova na milijardu), više od prosjeka, ali ipak ispod rekordnih vrijednosti u posljednje dvije godine.

To je rezultiralo godišnjim prosjekom za 2022. od približno 417 ppm za ugljikov dioksid i 1894 ppb za metan. Za oba staklenička plina ovo su najviše koncentracije iz satelitskog zapisa, a uključujući i druge zapise, najviše razine u više od dva milijuna godina za ugljikov dioksid i više od 800.000 godina za metan.

„Staklenički plinovi, uključujući ugljikov dioksid i metan, glavni su pokretači klimatskih promjena i iz naših aktivnosti praćenja možemo vidjeti da atmosferske koncentracije nastavljaju rasti bez znakova usporavanja”, rekao je Vincent-Henri Peuch, direktor Copernicus službe za praćenje atmosfere (CAMS). „Promjene koncentracije rezultat su ljudskih i prirodnih čimbenika. Naši stalni napori prema operativnom potpornom kapacitetu verifikacije emisija CO2 i CH4 pružit će neizmjerno korisne alate za konkretniju procjenu učinkovitosti mjera za ublažavanje klimatskih promjena.”

Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) će svoje godišnje izvješće Stanje klime u Europi (European State of the Climate - ESOTC 2022) objaviti u travnju 2023.

C3S / Ekovjesnik

 

 

Copernicus je sastavnica svemirskog programa Europske unije, financiranog od strane EU, i njezin je vodeći program za promatranje Zemlje, koji djeluje kroz šest tematskih usluga: atmosfera, klimatske promjene, hitne situacije, kopno, more i sigurnost. Isporučuje besplatno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurne informacije vezane uz naš planet i njegov okoliš. Program koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi se u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za korištenje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Agencije EU i Mercator Ocean, među ostalima.

 

Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upravlja dvjema uslugama iz EU-ova programa za promatranje Zemlje Copernicus: Copernicus službom za nadzor atmosfere (CAMS) i Copernicus službom za klimatske promjene (C3S). Također pridonosi Copernicus službi za upravljanje hitnim slučajevima (CEMS), koju provodi Zajedničko istraživačko vijeće EU (JRC). ECMWF je neovisna međuvladina organizacija koju podržava 35 država. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno, proizvodi i distribuira numerička vremenska predviđanja svojim državama članicama. Ovi su podaci u potpunosti dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Postrojenje superračunala (i pridružena arhiva podataka) u ECMWF-u jedno je od najvećih te vrste u Europi i države članice mogu koristiti 25 % njegovog kapaciteta za vlastite potrebe.

VEZANE VIJESTI

Zieglergasse postaje prva bečka ulica prilagođena klimatskim promjenama

S ciljem smanjenja utjecaja efekta toplinskih otoka gradska uprava austrijskog glavnog grada odlučila je provesti pilot projekt u jednoj od ulica sedmog bečkog okruga kako bi tamošnjem stanovništvu olakšala život u vrućim ljetnim mjesecima. Bečka ulica Zieglergasse postat će tako prva ulica s mogućnošću regulacije temperature zraka čime će se značajno povećati kvaliteta života lokalnih stanara.

Posljednjih sedam godina najtoplije su u povijesti mjerenja. Razine stakleničkih plinova u porastu.

Prošla je godina na globalnoj razini bila peta najtoplija, a iako se kao tek neznatno toplija od 2015. i 2018. ubraja među „hladnije“, Služba za klimatske promjene europskog programa Copernicus (C3S) upozorava kako je posljednjih sedam godina dosad najtoplije razdoblje u povijesti mjerenja. U Europi je zabilježeno dosad najtoplije ljeto, a pamtit ćemo ga po katastrofalnim poplavama, toplinskim valovima i šumskim požarima.

2023. je najtoplija godina u povijesti mjerenja, s globalnom temperaturom blizu granice od 1.5 °C

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) pratila je nekoliko ključnih klimatskih pokazatelja tijekom cijele 2023. godine, izvještavajući o vremenskim uvjetima i globalnim temperaturama koje su nakratko nadmašile predindustrijske razine za više od 2 °C. Dosad nezabilježene visoke globalne temperature od lipnja nadalje dovele su do toga da je 2023. najtoplija godina u povijesti mjerenja, uvelike prestigavši 2016., prethodnu najtopliju godinu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER