Od danas sve prirodne resurse trošimo na kredit
Dan ekološkog duga 2025. | Čovječanstvo od 24. srpnja živi na kredit!
Ovogodišnji Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day) pada osam dana ranije nego prošle godine. S današnjim danom iskoristili smo sve prirodne resurse koje naš planet može obnoviti za ovu godinu.
Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day) ove godine pada na 24. srpnja. To je datum kada smo kao čovječanstvo iscrpili prirodne resurse za cijelu godinu, prema najnovijim podacima organizacije Global Footprint Network i Sveučilišta York. Drugim riječima, od danas pa do kraja 2025. živjet ćemo izvan svojih prirodnih mogućnosti – trošit ćemo resurse koje planet više ne može nadoknaditi. Iznimno je zabrinjavajuće da ove godine taj dan dolazi čak osam dana ranije nego prošle 81. kolovoza 2024.).
Trenutačno čovječanstvo troši prirodne resurse 80 posto brže nego što ih Zemljini ekosustavi mogu obnoviti – živimo kao da imamo skoro dva planeta na raspolaganju! Posljedice takvog ponašanja vidljive su u deforestaciji, eroziji tla, gubitku bioraznolikosti i povećanju CO₂ u atmosferi, što doprinosi sve češćim ekstremnim vremenskim događajima. Sve to ozbiljno ugrožava sposobnost planeta da nam osigura hranu, vodu i sigurno okruženje za život.
Pogledamo li stanje u našoj regiji, situacija je još gora. Hrvatska je ove godine svoj Dan ekološkog duga dočekala već 27. travnja, što znači da prirodne resurse trošimo još brže nego lani, kad smo u ekološki dug ušli 28. svibnja. Slovenija je granicu prešla još ranije - 8. travnja, a Crna Gora 24. travnja. Srbija je resurse „iscrpila“ 8. svibnja, a Bosna i Hercegovina 17. svibnja. Najbolje stoji Albanija - ondje će ekološki dug nastupiti tek 13. rujna.
Iako je Dan ekološkog duga relativno stabilan posljednjih deset godina, i dalje svake godine dolazi sve ranije. Ostatak godine čovječanstvo iscrpljuje prirodni kapital koji se ne može obnoviti. Mjerenje ekološkog duga počelo je 1970-ih godina, i otada se prekomjerno trošenje prirodnih resursa akumulira - zbog toga danas naš ekološki dug iznosi 22 godine. To znači da čak i da ovaj datum ostane nepromijenjen, pritisak na planet nastavit će rasti, jer bi Zemlji trebalo 22 godine da u potpunosti obnovi svoje resurse.
„Svake godine iznova pomičemo granice do kojih si dopuštamo ekološku štetu – već sada dugujemo planetu barem 22 godine obnove, i to u savršenom scenariju u kojem zaustavljamo daljnju štetu već danas. Želimo li i dalje zvati ovaj planet svojim domom, moramo ambiciozno krenuti prema prilagodbi većoj nego ikad prije i ublažavanju počinjene štete“, ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
Rješenja za smanjenje ekološkog duga postoje, a brojna su i financijski povoljna. Najveći potencijali leže u gradovima, energetici, hrani, populaciji i zdravom planetu, navodi se na Power of Possibility platformi. Primjerice, smanjenje emisija CO₂ iz fosilnih goriva za 50 posto odgodilo bi Dan ekološkog duga za čak tri mjeseca. To nam pokazuje koliko je važno okrenuti se ka održivim modelima gospodarstva i društva.
U Hrvatskoj već postoji velik potencijal za obnovu resursa. Smanjenje ekološkog otiska izvedivo je kroz kružno gospodarstvo, obnovljive izvore energije i očuvanje prirodnih područja.
„Smanjenje prekomjerne potrošnje je neophodno, ali je zaista i moguće – uz kreativnost koju mi ljudi imamo. Pozivamo sve da podrže održiva rješenja i budu dio pozitivnih promjena koje će osigurati održiv i zdrav planet za buduće generacije“, naglasila je Kalauz.