Solarna energija nadmašila je snagu švicarskih nuklearki, ali još ne i njihovu proizvodnju
Iskorišteno je 10 % solarnog potencijala krovova, ali regionalne razlike ostaju izražene
U zemlji s tri nuklearne elektrane i četiri reaktora ukupne snage 3.015 MW, instalirana solarna snaga dosegla je 6.671 MW ili više od 10 posto solarnog potencijala krovova. No, godišnja proizvodnja električne energije i dalje je veća iz nuklearnih reaktora.
Koliko solarne energije mogu osigurati švicarski krovovi određuje solarni potencijal, koji je na nacionalnoj razini premašio prag od 10 posto. Samo u posljednjih godinu dana taj je udio porastao za tri postotna boda, prema najnovijim podacima tvrtke Geoimpact AG.
U cijeloj zemlji trenutačno je registrirano 269.828 fotonaponskih sustava, ukupne snage 6.671 MW – što je dvostruko više od snage nuklearnih elektrana. Unatoč tome, nuklearne elektrane i dalje godišnje proizvode više električne energije jer rade kontinuirano, dok solarna energija ovisi o sezoni i vremenskim uvjetima.
Rast solarne energije nije ujednačen u cijeloj zemlji: posebno je snažan u regiji oko Bodenskog jezera, u kantonu Luzern te u nekim dijelovima kantona Fribourg.
Na vrhu ljestvice općina koje najviše iskorištavaju solarni potencijal nalaze se sve redom općine iz kantona Vaud. U kantonu Ticino ističe se Giornico, s instaliranih 4.152 kWp i 23,3 posto iskorištenog potencijala, dok je u kantonu Graubünden (Grisons) najbolja općina Felsberg, s instaliranih 4.518 kWp i 30,6 posto iskorištenog solarnog potencijala.
Švicarska trenutno ima tri nuklearne elektrane s četiri reaktora: Beznau I (pušten u pogon 1969.), Beznau II (1972.), Gösgen (1979.) i Leibstadt (1984.). Četvrta nuklearka, Mühleberg, ugašena je 2019. godine kao prvi konkretni korak ka napuštanju korištenja nuklearne energije. Naime, Švicarska je 2017. odlučila postupno napustiti nuklearnu energiju i u budućnosti se osloniti na obnovljive izvore. Planira se da će se reaktori gasiti postupno, prema sigurnosnom i tehničkom vijeku trajanja, te usporedno s razvojem skladištenja energije i pametnih mreža.
Još uvijek „nuklearna sila“ u malom, Švicarska do 2050. želi postati klimatski neutralna pa se stoga planira značajno povećanje udjela solara – na krovovima i u tzv. alpskim solarnim parkovima. Osim solarne energije, fokus je i na hidroenergiji, koja već danas pokriva oko 60 posto švicarske potrošnje.
Stjepan Felber | Ekovjesnik