Klimatski fond EU-a usmjerava stotine milijuna eura u fosilni plin
Trebaju li se sredstva Modernizacijskog fonda koristiti za stvaranje novih emisija i za dodatno vezivanje Europske unije uz ovisnost o uvozu fosilnih goriva?
Nekoliko projekata vezanih uz fosilni plin i spaljivanje otpada, koje su predlagale države članice Europske unije, opravdano je isključeno iz najnovijeg kruga ulaganja Modernizacijskog fonda. Ipak, projekti plinskih elektrana u Češkoj i Bugarskoj osigurali su ukupno 630 milijuna eura budućeg financiranja.
Najveći dio od odobrenih 1,8 milijardi eura dodijeljen je prijeko potrebnim ulaganjima u elektroenergetske mreže, obnovljive izvore energije, baterije i dekarbonizaciju prometa. No, dio sredstava ponovno je usmjeren na projekte temeljene na fosilnim gorivima, konkretno na kogeneracijska plinska postrojenja u Bugarskoj i Češkoj. Iako je riječ o ograničenom broju projekata u ovom krugu, očekuje se da će u nadolazećim godinama iz Fonda primiti više od 630 milijuna eura, ističe CEE Bankwatch Network.
„Modernizacijski fond, jedan od ključnih instrumenata klimatskog financiranja Europske unije, osmišljen je kako bi prihode od tržišta ugljika pretvorio u ulaganja u energetsku tranziciju u 13 država članica EU-a s nižim dohotkom. Međutim, do kraja 2024. Fond je već usmjerio više od četiri milijarde eura u neodrživu energiju, pri čemu je više od polovice tog iznosa otišlo na plinovode i plinske elektrane“, navodi se u izvješću mreže CEE Bankwatch Network objavljenom u svibnju.
U Bugarskoj bi sredstva za dekarbonizaciju trebala omogućiti potpunu ili djelomičnu prenamjenu kogeneracijskih postrojenja s ugljena na fosilni plin do 2030. godine. Ta se ulaganja označavaju kao „spremna za vodik”. U tu je svrhu Bugarska već primila 15 milijuna eura iz Modernizacijskog fonda, a očekuje se i dodatnih 65 milijuna eura.
U Češkoj je potpora iz Modernizacijskog fonda namijenjena izgradnji plinskog postrojenja Trmice. Uz početno ulaganje od pet milijuna eura, od ukupno gotovo 183 milijuna eura koji će se zatražiti iz Fonda, postrojenje će imati toplinski kapacitet od 100 megavata i do 150 megavata električne snage.
Dodatnih pet milijuna eura Europske unije namijenjeno je još jednoj novoj plinskoj elektrani koja bi zamijenila elektranu na ugljen EME-1. Ovaj veliki projekt uključuje toplinski kapacitet od 300 megavata i električni kapacitet od 500 megavata, kao i akumulator tople vode i sustav za pohranu energije. Ukupna ulaganja iz Modernizacijskog fonda trebala bi premašiti 360 milijuna eura.
Bankwatch i druge organizacije civilnog društva pozivaju nacionalne vlasti i upravljačka tijela Modernizacijskog fonda da prekinu potporu prljavim izvorima energije. Nekoliko projekata plinovoda i spalionica otpada, koje su nacionalne vlasti predložile za financiranje prije ovog kruga dodjele sredstava, nije odobreno.
Unatoč tome, kao i unatoč međunarodnom zamahu prema postupnom ukidanju korištenja fosilnih goriva, nacionalne vlasti u šest država članica i dalje traže više od tri milijarde eura klimatskih sredstava Europske unije za projekte poput spalionica otpada, plinovoda za fosilni plin i malih nuklearnih reaktora, pokazuje nedavna analiza Bankwatcha.
„Još jednom se klimatski novac koristi za stvaranje novih emisija i za dodatno vezivanje Europske unije uz ovisnost o uvozu fosilnih goriva. Češka je već pokazala kako se sredstva Modernizacijskog fonda ne bi trebala koristiti za dekarbonizaciju grijanja i industrije, a sada to ponavlja. Bugarska slijedi isti put, kladeći se na takozvana plinska postrojenja ‘spremna za vodik’ koja u praksi nikada neće raditi na obnovljivom vodiku. Jasno je da se transformacija našeg energetskog sustava ne može temeljiti isključivo na ambicijama država članica bez promjena u pravilima prihvatljivosti Fonda.” – izjavio je Gligor Radečić, voditelj kampanje za plin u mreži CEE Bankwatch Network.
Ekovjesnik