Velik uspjeh petogodišnje bečke solarne ofenzive
Wiener Sonnenstrom-Offensive | Beč do 2030. želi dosegnuti 800 MWp instalirane fotonaponske snage ili dovoljno da se solarnom energijom opskrbi četvrtina svih bečkih kućanstava
Pet godina nakon pokretanja bečke solarne ofenzive, pročelnik za klimu Jürgen Czernohorszky predstavio je impresivnu bilancu: snaga fotonaponskih sustava u tom je razdoblju porasla s 50 MWp na gotovo 325 MWp, čime je više nego učetverostručena.
Do kraja 2025. godine planirana je snaga od 250 MWp, a ostvareno je čak 75 MWp više od planiranog, čime je znatno premašen cilj za 2025. godinu. Čistom energijom trenutačno se može opskrbljivati više od 92 600 bečkih kućanstava.
„Prvih pet godina solarne ofenzive stvorilo je novu dinamiku u gradskom razvoju fotonaponskih sustava i pokazalo koliko je brz napredak moguć kada se mjere postave ciljano i učinkovito“, rekao je bečki pročelnik za klimu Jürgen Czernohorszky.
Rekordni brojevi novih postrojenja i potpora
Od 2020. godine u Beču je izgrađeno više od 14 700 novih fotonaponskih postrojenja – na stambenim zgradama u gradskom vlasništvu, školama i poduzećima te privatnim obiteljskim kućama. Posebno učinkovitima pokazale su se potpore za fotonaponske sustave pokrenute 2024. godine.
„Samo u 2025. godini odobreno je više od 4600 potpora s ukupnom snagom od 70 MWp, što predstavlja novi rekord. Grad Beč je u razdoblju od 2021. do 2025. dodijelio gotovo 40 milijuna eura potpora. Time su potaknute investicije u iznosu od oko 214 milijuna eura jer svaki euro potpore stvara više od pet eura ulaganja i predstavlja snažan poticaj domaćem gospodarstvu“, dodao je Czernohorszky.
Od 2021. godine dodijeljeno je više od 10 400 potpora za ukupnu snagu fotonaponskih sustava od 162 MWp. Zanimljivo je da je 85 posto prijava stiglo od privatnih kućanstava, dok je 71 posto realizirane snage otpalo na postrojenja u poslovnom sektoru.
- © Stadt WIen | Martin Votava
Snažan razvoj izravno se odražava na zaštitu klime
Krajem prosinca 2025. u Beču je bilo priključeno oko 17 600 fotonaponskih postrojenja ukupne snage 325 MWp. Time se emisija CO₂ smanjuje za oko 73 700 tona godišnje, što je usporedivo s ugljičnim otiskom manjeg grada s oko 8500 stanovnika ili s učinkom milijuna letova zrakoplovom ili prijeđenih kilometara automobilom.
Bečka solarna ofenziva nije bila uspješna samo s financijskog aspekta, već i na strukturnoj razini. Postupci izdavanja dozvola znatno su pojednostavljeni pa su fotonaponski sustavi do 15 kW danas u velikoj mjeri oslobođeni obveze ishođenja dozvole. Osnovana je Klimatska i inovacijska agencija Beča kao središnje savjetodavno mjesto za sva pitanja vezana uz fotonaponske sustave i ostala postrojenja obnovljivih izvora energije. Od 2022. godine dostupna su dva digitalna alata, katastar solarnog potencijala i mrežni fotonaponski nadzorni sustav, koji povećavaju transparentnost i olakšavaju planiranje. Mreža od oko 90 solarnih partnera podupire provedbu solarne ofenzive, a na gradskim površinama trenutačno su instalirana 422 fotonaponska postrojenja snage 61 MWp.
Sljedeći korak: 800 MWp do 2030.
Novi program gradske uprave za 2025. godinu potvrđuje ambiciozan cilj da se do 2030. u Beču dosegne 800 MWp solarne energije. U tu će se svrhu 2026. godine izraditi opsežan strateški plan razvoja fotonaponskih sustava koji bi trebao prikazati potencijale na zgradama, infrastrukturnim površinama te na otvorenim prostorima, uz uvažavanje kapaciteta mreže i kriterija zaštite prirode.
Grad Beč trenutačno radi i na novom paketu potpora za fotonaponske sustave, čije se pokretanje očekuje na proljeće. Naglasak će biti na višekatnoj stambenoj izgradnji, asfaltiranim otvorenim površinama i urbanim fotonaponskim rješenjima.
„Fotonaponski sustavi ključni su energetsku tranziciju. Okvirni uvjeti su zahtjevni, ali smo u posljednjih pet godina pokazali da je ‘nemoguće’ samo riječ“, rekao je Czernohorszky. „Zato sam uvjeren da ćemo dosegnuti i 800 MWp.“
>>> Pročitajte još >>> Wien Energie pustio u rad fotonaponsku elektranu na krovu Bečke državne opere
Troškovi, koristi i odgovornost
Razvoj obnovljivih izvora energije često se povezuje s pitanjima troškova mrežne infrastrukture i sigurnosti opskrbe. Međutim, aktualna analiza savjetodavne tvrtke Enervis jasno pokazuje da obnovljivi izvori dugoročno djeluju na smanjenje cijena električne energije. Bez fotonaponskih sustava, energije vjetra i malih hidroelektrana cijene električne energije u Austriji u razdoblju od 2021. do 2024. bile bi u prosjeku šest posto više. Za 2030. godinu, u slučaju izostanka daljnjeg razvoja obnovljivih izvora, analiza predviđa povećanje cijena od oko 20 posto.
„Preobrazba energetskog sustava nije jeftina, ali dugoročno snižava cijene električne energije i čini nas neovisnima. Obnovljivi izvori ne štite samo klimu, već i ljude od geopolitičkih rizika i cjenovnih šokova na energetskim tržištima. Stoga je razvoj mreže preduvjet sigurnosti opskrbe i stabilnosti cijena“, istaknuo je Czernohorszky. „Jasno je da su ulaganja u obnovljive izvore energije i mrežnu infrastrukturu odluka od strateške važnosti za nacionalno gospodarstvo, koja objedinjuje zaštitu klime, stabilnost i pristupačnu energiju.“
„Pet godina bečke solarne ofenzive pokazuje jasan smjer. Beč snažno pokreće energetsku tranziciju, gradi strukture, jača gospodarstvo i štiti klimu“, zaključio je Jürgen Czernohorszky. „S novim planom razvoja, inovativnim rješenjima i provjerenom suradnjom, sada činimo sljedeći korak prema 800 MWp solarne energije do 2030. godine.“
Prvih pet godina bečke solarne ofenzive može se pregledati i online. Petogodišnje izvješće donosi detaljan pregled ciljeva, uspjeha, mjera i stečenih iskustava, a napredak se može pratiti uživo putem javne online platforme solarne ofenzive, gdje se novi podaci redovito ažuriraju i pregledno prikazuju.
Stjepan Felber | Ekovjesnik