Planovi proširenja rimske Galerije Borghese izazvali burnu raspravu
Ravnateljica Galerije Borghese Francesca Cappelletti naglasila je kako je poziv za prijedloge proširenja još u vrlo ranoj fazi, da lokacija nije odabrana te da izložena remek-djela neće biti premještena.
Rimska Galleria Borghese pokušala je umiriti kritike i pojasniti opseg svojih planova nakon burne javne rasprave o mogućem proširenju izgradnjom nove zgrade u blizini vile iz XVII. stoljeća. Naime, pokrenut je međunarodni arhitektonski natječaj kako bi se ispitala izvedivost proširenja galerijskih prostora što je izazvalo prijepore i prije nego što je predstavljen ijedan projekt.
Ravnateljica Galerije Borghese Francesca Cappelletti predstavila je planove, pokušala razjasniti nesporazume i objasniti potpuno transparentan proces koji bi mogao dovesti do budućeg proširenja. Galerija Borghese je u studenom 2025. objavila poziv za tehničko sponzorstvo radi izrade studije izvedivosti izgradnje nove zgrade, s ciljem povećanja kapaciteta za posjetitelje i poboljšanja pristupačnosti, kao i stvaranja dodatnih izložbenih i konferencijskih prostora.
Broj posjetitelja ograničen je na najviše 360 osoba istodobno, uz maksimalno trajanje posjeta do dva sata po terminu, a tijekom 2025. kroz galerijske dvorane prošlo je više od 630 000 posjetitelja. Potražnja daleko nadmašuje dostupnost ulaznica, a čekanje u redu za ulaznice istoga dana omogućuje ulazak tek nekolicini ljudi svaka dva sata.
Kako je istaknula Cappelletti, „kada bi danas pokušali kupiti ulaznicu, bilo bi nemoguće pronaći slobodan termin tijekom sljedećeg mjeseca“. Takva situacija dovela je i do preprodaje ulaznica, a internetskom pretragom pojma „skip-the-queue” mogu se pronaći ulaznice po iznimno visokim cijenama.
U galeriji su izložena remek-djela Berninija, Caravaggia, Rafaela i Canove, u depoima se nalazi još oko 200 umjetnina, dok je pristup osobama s invaliditetom vrlo ograničen.
Međunarodni natječaj za idejna rješenja odvijat će se u dvije faze
Prva faza uključivat će otvoreni predodabir tijekom kojeg će se sa svojim idejnim rješenjima moći prijaviti arhitektonski i inženjerski uredi, nakon čega će pet odabranih kandidata anonimno predati svoja rješenja putem certificirane platforme rimske komore arhitekata Ordine degli Architetti di Roma (OAR). O prijedlozima će odlučivati neovisni žiri sastavljen od međunarodno priznatih stručnjaka.
Natječaj u cijelosti financira inženjersko-arhitektonska tvrtka Proger S.p.A. iz Pescare, koja će pokriti procijenjene troškove upravljanja projektom, izrade studije izvedivosti i nagrada za autore najboljih rješenja u visini od oko 900 000 eura u zamjenu za promotivnu vidljivost unutar galerijskih prostora. Glavni izvršni direktor tvrtke Marco Lombardi izjavio je kako se nada da će pobjednički projekt biti odabran do kraja godine.
„Preuranjena” i „iskrivljena” javna rasprava
Na konferenciji za medije Francesca Cappelletti nastojala je ispraviti ono što je nazvala „preuranjenom“ i „iskrivljenom“ raspravom. „Trenutačno ne postoji nikakav projekt niti je odabrana lokacija”, izjavila je Cappelletti. Naglasila je kako je galeriji „u središtu pažnje čovjek, a ne broj prodanih ulaznica” te da je „glavni cilj projekta poboljšanje pristupačnosti i uključivosti, a ne nekontrolirano povećanje broja posjetitelja“.
Kazala je da podržava javnu raspravu, ali da ju je iznenadila razina prijepora, uključujući i „apsurdne” tvrdnje da bi galerija mogla graditi proširenje unutar vlastitih vrtova. Više je puta ponovila kako će postojeći postav muzeja ostati nepromijenjen te da umjetnine neće biti premještene.
Iz tvrtke Proger potvrdili su da će se studija izvedivosti besplatno predati galeriji, Ministarstvu kulture i Gradu Rimu, koji će potom odlučiti hoće li projekt nastaviti razvijati. Galleria Borghese nalazi se pod nadležnošću talijanskog Ministarstva kulture, dok je okolni park Villa Borghese u vlasništvu Grada Rima, što znači da gradske vlasti imaju ključnu ulogu u eventualnom odobravanju budućeg proširenja.
„U ovom trenutku ne postoji definiran projekt niti odobren prijedlog zahvata”, stoji u službenom priopćenju galerije.
„Galleria Borghese odnos između arhitekture, zbirke, vrtova i krajolika smatra temeljnim i neodvojivim dijelom svojeg kulturnog identiteta”, navodi se dalje u priopćenju, uz naglasak da se „svaka buduća razmatranja mogu razvijati isključivo uz strogo poštovanje konzervatorskih propisa te kroz transparentan, zajednički i pažljivo promišljen proces”.
Grad Rim, koji je na konferenciji za medije predstavljala predsjednica Gradske skupštine Svetlana Celli, dao je početnu potporu projektu, a troje rimskih pročelnika – Sabrina Alfonsi za okoliš, Massimiliano Smeriglio za kulturu i Maurizio Veloccia za urbanizam – potpisalo je memorandum kojim se inicijativa službeno priznaje kao projekt od javnog interesa, temeljem odluke koju je Grad Rim usvojio 5. svibnja.
Oštre reakcije iz više krugova
Organizacije za zaštitu baštine Italia Nostra Roma i Udruga Bianchi Bandinelli izrazile su čvrsto protivljenje planovima, upozoravajući da bi izgradnja nove građevine uz povijesnu vilu mogla nepovratno narušiti prostor koji je ostao gotovo nepromijenjen više od četiri stoljeća.
Povjesničar umjetnosti Tomaso Montanari usporedio je mogućnost podizanja nove zgrade uz galeriju s idejom dogradnje Brunelleschijeve kupole u Firenci, ustvrdivši da su vila i njezin park dosegnuli takvu razinu savršenstva da bi svaka intervencija mogla samo nanijeti štetu.
Glavni urednik časopisa Artribune Massimiliano Tonelli brani projekt te ističe da se zasad ne raspravlja o konkretnoj izgradnji, već o natječaju za idejna rješenja i izradi studije izvedivosti te da je potpuno nepoznato kakav bi eventualni budući objekt mogao biti – podzemni, djelomično ukopan, trajan ili privremen. Ocijenio je da su reakcije pretjerane i da odražavaju svojevrsni „hiperkonzervativizam“ koji rijetko koristi baštini koju navodno štiti, optuživši kritičare da Rim žele zadržati „nepokretnim i balzamiranim”.
Fabio Rampelli, član stranke Fratelli d’Italia talijanske premijerke Giorgie Meloni i potpredsjednik Zastupničkog doma, zatražio je ostavku Francesce Cappelletti, tvrdeći da je samoinicijativno pokrenula projekt proširenja štetan za Villu Borghese bez konzultacija s ministrom kulture, što je u međuvremenu opovrgnuto izjavama na konferenciji za novinare.
Federico Mollicone, također član stranke Fratelli d’Italia i predsjednik parlamentarnog odbora za kulturu, izjavio je da se načelno protivi izgradnji nove zgrade, ali da ga zanima mogućnost korištenja obližnje povijesne zgrade Villino Pincherle. Izgrađena u neorenesansnom stilu početkom XX. stoljeća prema projektu arhitekta Carla Pincherlea, zgrada je smještena neposredno uz park Villa Borghese i trenutačno je u zapuštenom stanju.
Za sada prijedlog proširenja ostaje tek poziv za idejna rješenja. Objavljivanje natječaja očekuje se sljedećih dana, dok bi arhitektonski prijedlog trebao biti poznat do kraja godine.
Stjepan Felber | Ekovjesnik