Delegacija Ministarstva zaštite okoliša i energetike predvođena pomoćnikom ministra za klimatske aktivnosti Igorom Čižmekom sudjeluje u Bonnu u Njemačkoj na 23. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC).

Eko udruge tvrde kako ovaj projekt nema ekološku, ekonomsku, ni sigurnosnu dimenziju, a posebno im smeta upotreba klora, što prema riječima Marijane Cvijetić Piršić iz udruge Eko Kvarner studijom nije posebno obrađeno. Dodatan problem predstavlja i korištenje mora za uplinjavanje LNG-ja, čime će se ono hladiti za 5-7 stupnjeva.

Konferencija o klimatskim promjenama UN-a održava se u Bonnu u od 6.-18. studenog 2017. Predstavnici vlada, gradova, nevladinih organizacija i civilnog društva te poslovni ljudi i investitori iz cijelog svijeta okupili su se u Bonnu kako bi uskladili i ubrzali aktivnosti u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama u organizaciji Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime.

Mreža od 222 brze i 30 ultra brzih punionica električnih vozila povezivat će šest država srednje i istočne Europe duž glavnih prometnica središnje prometne mreže EU. Mreža NEXT-E biće će interoperabilna unutar država sudionica te povezana s mrežama električnih vozila (EV) u zapadnoj Europi, da bi se stvorila integrirana mreža punionica širom EU.

Projekt vrijedan 130 milijuna kuna s 90 posto sredstava financirat će se europskim sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020., dok će županije navedeni projekt sufinancirati u  preostalom iznosu od 10 posto.

Izgradnja termoelektrane na lokalitetu rudnika smeđeg ugljena Kamengrad u bosanskohercegovačkoj općini Sanski Most, jedan je od strateških energetskih projekata Vlade FBiH, a za njega su se zainteresirali kineski investitori.

Vraćena je tehnologija grijanja morem, iako smo svojedobno šest godina proveli uvjeravajući Vladu o štetnosti hlađenja mora i tretiranja spojevima koji se u maloprodaji nazivaju varikina. Nekadašnja ministrica zaštite okoliša Mirela Holy odbacila je tu tehnologiju i bilo je predviđeno korištenje plina da bi sada opet bili na putu u ekološku katastrofu zbog čega možemo očekivati velike gubitke u ribarstvu i turizmu, smatra Piršić.

Za tri mjeseca svi gradovi i općine u Hrvatskoj morat će imati riješen sustav odvojenog prikupljanja otpada pod prijetnjom visokih novčanih kazni za lokalnu samoupravu, ali i za građane koji ne budu razvrstavali plastiku, papir, kompost i ostali otpad.

Rijeka i riječki prsten jedini do sada u Hrvatskoj sustavno riješili gospodarenje otpadom u skladu sa zakonskom regulativom. Regionalni centar Marišćina počinje raditi, a primjenjuju se i mjere odvojenog prikupljanja otpada. Centri za obradu su nužni, jer odlaganje smeća bez obrade više nije zakonski dozvoljeno, a primarna selekcija cilj je svakog komunalnog društva i zbog vlastitih prihoda, kaže direktorica KD Čistoća Jasna Kukuljan.

Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske već skoro pune četiri godine radi na projektu obnove javne rasvjete u 57 općina i gradova u Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji. Projektna dokumentacija je u međuvremenu pripremljena, a budući se radi o vrlo velikoj investiciji, procjenjuje se na oko 200 milijuna kuna, očekivalo se da će se najveći dio odnosno oko 90 posto financirati iz fondova EU.