Skupina znanstvenika iz cijeloga svijeta napravila je novi plan prehrane koji bi trebao odgovarati svim svjetskim državama. Također, znanstvenici smatraju kako samo zajedničkim djelovanjem možemo ostvariti promjenu globalnog prehrambenog sustava i vratiti poljuljane ekosustave u ravnotežu.

Opake zime i sve češći iznenadni naleti hladnoće utječu, kako na ljude, tako i na životinje. Slabi i nespremni organizmi najčešće ne izdrže duža izlaganja hladnoći. No, priroda se i za to pobrinula te su životinje razvile razne načine prilagodbe na hladnije uvjete, bilo fizičke ili fiziološke prirode.

Održiva poljoprivredna reforma - to je ono što su desetine tisuća prosvjednika zahtijevali na skupu pod nazivom „Sad je dosta!“, održanom prošlog petka u Berlinu. Čak 35.000 okupljenih prosvjednika jasno je poručilo ministrici poljoprivrede Juliji Klöckner, kao i sudionicima 11. međunarodne konferencije Globalnog foruma za hranu i poljoprivredu (GFFA), na potrebu zaustavljanja provedbe loše i nepravedne poljoprivredne politike.

Održavanje cestovnih kolnika u dobrom stanju štedi novac i energiju te smanjuje emisija stakleničkih plinova i to u većoj mjeri od same kompenzacije onečišćenja nastalog tijekom izgradnje cesta, pokazalo je istraživanje provedeno na Sveučilištu Rutgers iz New Jerseyja.

Eurozastupnici su se složili da javnosti treba omogućiti pristup studijama koje se koriste u postupku odobravanja pesticida, uključujući sve prateće podatke i informacije u vezi s prijavama, čime se odobrava jedan od mnogih prijedloga „Posebnog odbora za postupke odobrenja Europske unije za pesticide“ koji se bavio ovim problemom tijekom protekle godine.

Europski kontinent su u 2018. godini obilježile mnoge nepogode uzrokovane klimatskim promjenama te je tako 2018. okarakterizirana kao „najekstremnija“ po pitanju vremenskih neprilika. Znanstvenici upozoravaju kako prosječne svjetske temperature ne smiju rasti 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, a vrijeme u kojem živimo predstavlja ključni trenutak za budućnost čovječanstva jer smo mi prva generacija koja je svjesna da uništava naš planet i posljednja koja za njega može nešto učiniti.

Sredinom prosinca, stotine uginulih smuđeva otkriveno je na obalama australske rijeke Darling, a u međuvremenu se brojka popela na strahovitih milijun uginulih riba. Kao glavni krivac ove ekološke katastrofe navodi se otrovno cvjetanje modrozelenih algi, čije pogubne posljedice nažalost ne izazivaju pretjeranu zabrinutost odgovornih strana.

Posljedice uznapredovalih klimatskih promjena osjećaju se u cijelom svijetu i nikoga ne štede jer istovremeno pogađaju sve ekosustave. Neodgovoran stav prema našem planetu doveo nas je do stanja kada moramo brzo i skladno djelovati ako želimo izbjeći ili spriječiti neke od najgorih klimatskih predviđanja!

Znanstvenici su ponovno detaljnije proučili daleku prošlost našeg planeta kako bi pronašli znakove upozorenja o mogućim opasnostima u budućnosti. Naime, njihovi rezultati najavljuju preokret u trendu hlađenja Zemlje koji se nije mijenjao zadnjih 50 milijuna godina.

Kigali amandman Montrealskog protokola smanjit će projiciranu proizvodnju i potrošnju hidrofluorugljika (HFC) za više od 80 posto u sljedećih 30 godina, a ukoliko se u potpunosti podrži, njegovom se provedbom do kraja ovog stoljeća može izbjeći do 0,4 °C globalnog zatopljenja. Kigali amandman dosad je ratificiralo 65 od 197 zemalja potpisnica Montrealskog protokola, a prema očekivanju više će ih to učiniti u narednim tjednima.