Znanstvenici Španjolskog instituta za oceanografiju (IEO-CSIC) nacionalnog centra Španjolskog istraživačkog vijeća (Centro Nacional del Consejo Superior de Investigaciones Científicas – CSIC) i američkog MIT-a (Massachusetts Institute of Technology) surađuju na unificiranju globalnih mjerenja pH morske vode, ostvarujući napredak u proučavanju zakiseljavanja oceana.

Šume se smatraju ključnim saveznicama u borbi protiv klimatskih promjena, no više stabala ne znači uvijek i svježiju klimu. Istraživanje koje je vodio Švicarski federalni institut za tehnologiju (ETH Zürich), uz sudjelovanje talijanskog Instituta za poljoprivredne i šumske sustave Mediterana (CNR-ISAFoM) iz Perugie, pokazuje da učinak šuma ovisi i o vrsti drveća te lokalnim obilježjima.

Istraživanje potvrđuje da su livade posidonije (Posidonia oceanica), čvoraste morske rese (Cymodocea nodosa) i drugih morskih cvjetnica – presudnih za bioraznolikost, stabilnost obale i skladištenje CO₂ – izložene riziku zbog niza čimbenika.

Istraživanje dovodi u pitanje tvrdnje da se na Zemlji događa šesto masovno izumiranje vrsta, ali ne umanjuje rizike klimatskih promjena i ozbiljnost krize gubitka bioraznolikosti kao izravne posljedice ljudskog djelovanja. Međutim, istraživanje pokazuje da se stope izumiranja vrsta ne ubrzavaju, već da su svoj vrhunac dosegle prije mnogo desetljeća.

Znanstvenici Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) analizirali su što je uzrokovalo te ekstremne događaje i koliko su bili predvidljivi te izradili skupove podataka o kvaliteti zraka koji su pomogli suradnicima u procjeni zdravstvenih posljedica dima i onečišćenja česticama.

Ova inicijativa označava završnu fazu višegodišnjeg plana za pružanje otvorenih podataka i važan je trenutak u strategiji ECMWF-a te potvrda predanosti otvaranju jednog od najvećih svjetskih meteoroloških skupova podataka, promicanju otvorene znanosti, međunarodne suradnje i klimatske otpornosti, ističu u ECMWF-u.

U ponedjeljak, 29. rujna, Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je sedmo izdanje svog izvješća o stanju okoliša u Europi. Njegovo sedmo izdanje predstavlja najopsežniju procjenu stanja i izgleda za okoliš, klimu i održivost u Europi, nudeći znanstveno utemeljene uvide potrebne za donošenje odluka koje će oblikovati budućnost Europe.

Ovog tjedna u cijeloj Francuskoj zabilježene su vrlo niske temperature za ovo doba godine. Maksimalne vrijednosti dosegnute tijekom poslijepodneva 24. rujna uglavnom su se kretale između 5 °C i 10 °C, odnosno ispod rujanskog prosjeka.

Prema Institutu za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu (PIK), sada je prijeđeno sedam od devet „planetarnih granica“. Dvije koje još nisu prijeđene odnose se na aerosole u atmosferi (onečišćenje zraka) i razinu ozona u stratosferi.

Snažno toplinsko opterećenje uzrokovano dugotrajnim vrućinama negativno utječe na ljudsko zdravlje, pogoršava tegobe postojećih bolesti i dovodi do povećane smrtnosti. Njemačka meteorološka služba (Deutscher Wetterdienst – DWD) već dvadeset godina izdaje upozorenja na vrućine i toplinske valove, čime omogućuje pravovremeno poduzimanje preventivnih mjera.