Zelene površine čine više od polovice gradskog područja Beča
Zeleni Beč
Beč uspijeva zadržati konstantan udio zelenih površina od preko 50 %, a rješenje je pronašao u prenamjeni industrijskih površina, povećanju broja parkova i ozelenjavanju fasada
Iako je Beč grad koji dinamično raste te je proteklih godina doživio porast broja stanovnika koji odgovara ukupnom broju stanovnika Graza – drugog po veličini austrijskog grada s preko 280.000 stanovnika, uspio je zadržati konstantan udio zelenih površina od preko 50 %.
Bečki park Volksgarten nalazi se u samom središtu grada i poznat je velikom broju prekrasnih ruža - čak 400 različitih sorti, koje se uzgajaju oko klasicističkog Tezejevog hrama / Creative Commons/Pixabay
Prilikom zadnjeg mjerenja izvršenog prije deset godina, 51 % ukupne površine grada Beča prekrivale su zelene površina, a zadnja pokazuju kako se taj udio čak i povećao te sada iznosi 53 %. Ovu činjenicu glavni grad Austrije prije svega može zahvaliti prenamjeni napuštenih industrijskih površina. Austrija raspolaže sa 40.000 hektara napuštenih industrijskih i poslovnih površina, no ipak se svakoga dana 13 hektara zelenih površina i poljoprivrednog zemljišta prenamjenjuje i postaje građevinsko zemljište. Beč se srećom odlučio za drugačiji pristup.
Grad Beč planira uređenje novih zelenih površina, između ostalog 13 hektara novih parkova i ozelenjavanje 150 gradskih fasada s ciljem smanjivanja efekta toplinskih otoka koji mogu uzrokovati razlike u temperaturi između središta grada i okoline i do 12 stupnjeva.
Dvorac Belvedere © EurocommPR / Mario Lang
Grad Beč zadao si je početkom 1990-ih godina prošlog stoljeća i vrlo ambiciozan plan smanjenja emisije CO2 i to za 21 % do 2020. godine. U razdoblju od 1990. do 2016. ispušni su plinovi smanjeni s 5,8 milijuna na 4,8 milijuna tona, što odgovara smanjenju emisije od 18,3 posto. U isto se vrijeme broj stanovnika popeo s 1.492.712 na 1.853.140, što zapravo odgovara smanjenju emisije CO2 po stanovniku za 34 %.
Mjere zaštite klime u Beču imale su i pozitivan ekonomski učinak. Ostvaren je investicijski volumen od 44 milijarde eura te novostvorena vrijednost u iznosu od 41,6 milijardi eura uz istovremeno otvaranje 52.000 novih radnih mjesta godišnje.
EurocommPR / Ekovjesnik