Strahuje se da je u požarima na otoku Kangaroo stradalo 25.000 koala
Velika zabrinutost za životinjski svijet, posebice za vrste debelorepi dunart (Sminthopsis crassicaudata) i crni kakadu (Calyptorhynchus lathami)
Nacionalni park Flinders Chase na otoku Kangaroo (Otok klokana), poslije Tasmanije i Melvillea trećem po veličini australskom otoku poznatom po velikom broju klokana i koala, gotovo je u potpunosti izgorio u vatrenoj stihiji koja posljednje vrijeme bijesni diljem Australije, javlja britanski Guardian.
Požari su na ovom otoku u Južnoj Australiji do sada opustošili površinu od 155.000 hektara ili otprilike trećinu otoka, a posebice njegov zapadni dio koji je poznat po svojoj izuzetnoj biološkoj raznolikosti. Stoga je posve opravdana zabrinutost za budućnost jedinstvenog i ugroženog životinjskog svijeta na otoku Kangaroo na kojem su, prema procjenama, požari usmrtili 25.000 koala. No, stručnjaci su ipak najzabrinutiji za opstanak ugroženih vrsta kao što su debelorepi dunart (Sminthopsis crassicaudata) i crni kakadu (Calyptorhynchus lathami), čija su staništa gotovo u potpunosti izgorjela.
Tijekom proteklih dvadeset godina uloženi su veliki napori za spas jedinstvene podvrste crnog kakadua, čija je populacija 1990-ih dosegla 150 jedinki, odnosno 400 prema posljednjim procjenama.
„Izgubljeno je mnogo ključnih područja za hranjenje i uzgoj ptica na sjevernoj obali otoka Kangaroo“, rekla je Daniella Teixeira sa Sveučilišta u Queenslandu.
Znanstvenici se nadaju kako se od požara spasio barem manji broj ptica te se sklonio na polutoku Dudley na sjeveroistoku otoka, ali takvim informacijama još uvijek ne raspolažu. Požari su izbili na početku sezone razmnožavanja crnih kakadua kada ženke leže na jajima te ih nerado napuštaju.
Ove su ptice inače imale malo mjesta za gniježđenje i sve su teže pronalazile hranu, a kako je njihov broj izuzetno malen, gubitak svake ptice predstavlja veliku tragediju.
- Crni kakadui na otoku Kangaroo bili su ugroženi i prije požara, a strahuje se da su njihova staništa sada u potpunosti spaljena / Foto: Daniella Teixeira
Požari na otoku Kangaroo započeli su udarima munje na području Nacionalnog parka Flinders Chase. U požarima su život izgubile dvije osobe, a štete za gospodarstvo su ogromne, posebice u poljoprivredi i turizmu.
Park Kangaroo Island Land for Wildlife raspolaže s osam lokaliteta na kojima štiti nekoliko ugroženih vrsta, uključujući debelorepe dunarte i crne kakadue. Nažalost, svi su lokaliteti stradali u požaru te su na njima pronađene rastopljene kamere za nadzor životinja.
„Ljudi ovo mjesto nazivaju Noinom arkom. Otok je pravo utočište za životinjski svijet, a ovako velik požar nismo imali dugi niz godina”, rekla je Heidi Groffen iz parka Kangaroo Island Land for Wildlife u kojem se nadaju da će na opožarenim lokalitetima ipak pronaći sačuvane površine na kojima su se sklonile preživjele jedinke. Također, lokalno stanovništvo u park dovodi ozlijeđene životinje, a među njima je bilo i oko 50 koala.
„Nažalost, morali smo eutanizirati čak trećinu spašenih životinja zbog brojnih opekotina“, potvrdio je suvlasnik parka Sam Mitchell.
Koale su na otok naseljene 1920-ih godina zbog smanjenja njihovog broja na australskom kopnu, ponajviše zbog trgovine krznom. Naseljene životinje nisu bile inficirane bakterijom klamidije koja kod ove vrste može uzrokovati sljepoću, neplodnost i smrt. Zahvaljujući tome, kao i zaštiti od trgovaca krznima, populacija koala naglo je narasla pa je australska vlada čak uvela mjere za smanjenje njihovog broja.
Mitchell tvrdi da velik dio stanovništva otoka koale smatra štetočinama, a njihov broj narastao je na čak 50.000 jedinki. Pretpostavlja se kako je u požaru stradala polovica ukupnog broja, no još uvijek se radi o gruboj procjeni.
- Australiju su zahvatile ekstremne vrućine, posebice duž obala saveznih država Viktorije i Novog Južnog Walesa (prognoza za 4. siječnja 2020.). / Izvor: WeatherBell.com
Osim za opstanak debelorepog dunarta i crnog kakadua, strahuje se i za endemičnu vrstu zelene pčele drvarice (Xylocopa aerata) koja nastanjuje otok Kangaroo i područje oko Sydneya u Novom Južnom Walesu. Pretpostavlja se kako je njihova populacija također uništena budući da svoja gnijezda rade u stablima i deblima, od kojih su mnoga stradala u požaru.
Nije poznato koliko truda će se morati uložiti u oporavak ovih ugroženih vrsta, no ekstremni događaji poput suša, poplava, ciklona ili požara svakako vode prema njihovom izumiranju.
S.F. / Ekovjesnik