Obnovljivi izvori čine 52 posto njemačkog energetskog miksa
U Njemačkoj se zbog pandemije koronavirusa trenutno koristi 8,7 posto manje električne energije nego početkom ožujka
U Njemačkoj je u prvom tromjesečju 2020. godine iz obnovljivih izvora dobiveno 52 posto električne energije koja je isporučena u javnu mrežu. No, potrebna su daljnja ulaganja kako bi se taj visoki udio obnovljivih izvora energije mogao zadržati, a još se ne zna koliko će na potrošnju električne energije utjecati kriza koronavirusa.
S obzirom da je Njemačka postavila cilj udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije od 65 posto do 2030. godine, čini se da je s 52 posto električne energije dobivene iz obnovljivih izvora u prvom tromjesečju 2020. godine na dobrom putu da to i postigne. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se taj trend zaustavlja zbog usporavanja izgradnje novih vjetroelektrana i solarnih elektrana.
Kako je objavljeno u priopćenju Njemačkog udruženja energetskih i vodnih industrija (Bundesverband der Energie- und Wasserwirtschaft – BDEW) i Centra za istraživanje solarne energije i vodika (Zentrum für Sonnenenergie und Wasserstoff-Forschung - ZSW) u Stuttgartu, u usporedbi s potrošnjom energije iz fosilnih goriva, obnovljivi su izvori energije zabilježili porast od sedam posto u odnosu na 44,4 % u istom razdoblju prošle godine.
Olujni vjetrovi i obilje sunca
Energija vjetra (43 milijardi kWh iz kopnenih vjetroparkova i 9 milijardi kWh iz priobalnih vjetroelektrana), te solarna energija (7 milijardi kWh) i drugi izvori obnovljive energije generirali su tako 77 milijardi kWh u usporedbi sa 67 kWh u prvom kvartalu 2019. godine. Standardnim EU mjerenjem potrošnje električne energije, u javnu je mrežu ukupno isporučeno 148 milijardi kWh, čime je udio energije iz konvencionalnih elektrana na ugljen i plin te nuklearnih postrojenja iznosio 48 posto (151 mlrd. kWh u prvom tromjesečju 2019.).
Porast udjela obnovljivih izvora energije od 7 % dogodio se uz istovremeno zatvaranje konvencionalnih elektrana i utjecaj pandemije koronavirusa na industriju, navodi se u priopćenju BDEW-a i ZSW-a. Rekordan rast obnovljivih izvora energije u prvom tromjesečju uslijedio je nakon gašenja njemačke nuklearne elektrane Philippsburg 2 krajem 2019. godine i privremenog stavljanja elektrana na smeđi ugljen u stanje mirovanja.
Napominje se, također, da su na porast uvelike utjecali olujni vjetrovi u veljači i obilje sunčeve energije u ožujku. Naime, zahvaljujući olujnom vjetru, njemačke vjetroelektrane su u veljači proizvele 20,9 TWh električne energije, što je za sada najveći iznos zabilježen u jednom mjesecu.
Taj se trend, međutim, ne bi mogao ekstrapolirati za čitavu 2020. godinu, upozoravaju BDEW i ZSW, ukazujući na trenutnu neodlučnost investitora i usporavanje izgradnje novih vjetroelektrana i solarnih elektrana. Neki se stanovnici Njemačke, pozivajući se prvenstveno na zdravstvene razloge, odupiru izgradnji novih vjetroelektrana i dodatnih dalekovoda za prijenos električne energije iz priobalnih vjetroelektrana na Sjevernom moru do industrijskog juga Njemačke.
„Rekordni rezultati obnovljivih izvora energije u suprotnosti su s usporavanjem ulaganja u nova postrojenja, što bi, ako se ne ubrzo ne otkloni, njemački cilj od 65 % moglo učiniti teško ostvarivim“, rekla je čelnica BDEW-a Kerstin Andreae. „Pandemija koronavirusa dodatno je pogoršala gospodarsku situaciju“, dodala je Andreae.
Također, s obzirom na već zamijećen pad ulaganja u nove projekte obnovljivih izvora energije, član izvršnog odbora ZSW-a, Frithjof Staiss, izrazio je mišljenje da će kriza koronavirusa dodatno smanjiti ulaganja te da će se ulagači okrenuti trenutno manje rizičnim projektima.
Utjecaj pandemije koronavirusa
Inače, kako se navodi u drugom priopćenju o utjecaju krize koronavirusa, u Njemačkoj se trenutno koristi 8,7 posto manje električne energije nego početkom ožujka, dok je u ostalim zemljama pad potrošnje još veći.
Značajno smanjena industrijska proizvodnja, prazne uredske zgrade, zatvoreni restorani i trgovine te ostale mjere sprječavanja širenja zaraze koronavirusom također imaju vidljiv utjecaj na potrošnju električne energije u Njemačkoj i drugim europskim zemljama. Iako se u početku bilježio tek umjereni pad, potrošnja električne energije značajno se smanjila u posljednja dva tjedna što je posebno vidljivo u usporedbi s prethodnim tjednima. Pretprošlog je tjedna potrošnja električne energije bila 7,4 posto manja nego u prvom tjednu ožujka, a samo u prva tri dana 14. tjedna u godini (od 30.03. do 05.04.2020.), pad u odnosu na 10. tjedan (od 02.03. do 08.03.2020.) iznosi čak 8,7 posto.
Pandemija koronavirusa utječe i na potrošnju električne energije u drugim europskim zemljama. U Italiji je potrošnja u prva tri dana prošlog tjedna bila 30 posto niža u odnosu na početak ožujka, u Francuskoj je zabilježen pad od 20 posto, u Španjolskoj 19 posto, a u Nizozemskoj 18 posto.
Budući da stanovništvo sada većinu vremena provodi kod kuće, u samoizolaciji ili u karanteni, te su mnogi prisiljeni na rad od kuće, očito je da se najveći dio potrošnje električne energije sada ostvaruje u kućanstvima.
S.F. / Ekovjesnik