Najsunčaniji otok tek treba iskoristiti svoj potencijal proizvodnje električne energije
Svega šest posto hvarskog stanovništva proizvodi električnu energiju
U srijedu je predstavljena Strategija energetske tranzicije otoka Hvara te potpisan sporazum o strateškom partnerstvu Pokreta otoka i udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske
U organizaciji Grada Hvara, Pokreta otoka i udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske danas je u Hvaru predstavljena Strategija energetske tranzicije otoka Hvara izrađena u suradnji s Tajništvom za čistu energiju EU otoka, a u svrhu jačanja kapaciteta i sinergijskog djelovanja potpisan je sporazum o strateškom partnerstvu između udruženja OIEH i Pokreta otoka.
U uvodnom obraćanju gradonačelnik Hvara, Rikardo Novak, rekao je kako će Strategija energetske tranzicije kao obrazac za mijenjanje paradigme, ekološke i političke svijesti, zasigurno koristiti svima, a posebno otocima.
„Želio bih istaknuti kako je Grad Hvar svjestan svojih kapaciteta i mogućnosti koje se pružaju na putu ka samoodrživosti te se iskreno nadam kako ćemo ideje i projekte iz Strategije energetske tranzicije vrlo skoro u budućnosti i implementirati”, dodao je gradonačelnik Novak. Izrazio je zadovoljstvo zbog potpisivanja Sporazuma o strateškom partnerstvu između Pokreta otoka i Udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske jer u toj suradnji civilnog društva i ekspertize vidi budućnost.
Strategiju energetske tranzicije otoka Hvara prezentirala je Ana Marija Jakas, podsjećajući na da je riječ o najsunčanijem otoku s još neiskorištenim potencijalom proizvodnje električne energije iz Sunca. Strategija se odnosi na razdoblje od 2020. do 2035. godine i svake dvije godine će se nadograđivati. Uključuje četiri stupa: civilno društvo, obrazovne institucije, lokalnu samoupravu i poduzetnički sektor.
„U dogovoru s građanima kroz radionice koje smo proveli napravljena je analiza njihovih prijedloga kroz što smo došli do zajedničke vizije otočke samodostatnosti”, pojasnila je Jakas te dodala kako planiraju nastaviti s ovakvim načinom uključivanja građana organizirajući dodate radionice. Trenutna slika pokazuje da su većina ljudi energetski potrošači, a vrlo mali broj njih i proizvodi električnu energiju – takvih je na otoku Hvaru samo šest posto. Na Hvaru službeno živi 11.077 stanovnika, a njihov otok je najsunčaniji pa je logična njihova želja za razvijanjem solarnih elektrana koje bi dovele do uštede energije.
Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, predstavila je mogućnosti koje kroz 750 milijardi eura donosi europski Plan oporavka od čega se minimalno 30 % mora utrošiti na zaštitu klime i smanjenje emisije stakleničkih plinova. Dio tog novca namijenjen je i Hrvatskoj koja, za pristup ovom fondu, kao i sve države članice EU, mora pripremiti plan oporavka u okviru svog nacionalnog programa reformi.
„U njemu trebaju biti vidljivi prioriteti ulaganja i reformi, a među njima otoci svakako trebaju imati svoje mjesto”, rekla je Pokrovac te dodala kako svi dionici energetske tranzicije trebaju biti svjesni važnosti ovog trenutka u kojem, uz pomoć EU sredstava, mogu ostvariti projekte OIE projekte važne za otočku zajednicu. „Hrvatska bi se u svojem planu oporavka trebala usredotočiti na aktivnosti kojima može ponovno pokrenuti gospodarstvo, i to na održivim temeljima, te se približiti ugljičnoj neutralnosti koja je i cilj Europskog zelenog plana. Energetska tranzicija otoka svakako je jedna od takvih aktivnosti”, rekla je Pokrovac i zaključno dodala: „Sredstva treba dovući do lokalnih zajednica. Ovdje smo da u tome osvijestimo i osnažimo otočku zajednicu, da znaju da je mogu biti oni koji predvode.”
Maja Jurišić iz Pokreta otoka naglasila je nužnost suradnje lokalnih samouprava jer je ona temelj suradnje lokalnih zajednica – gradovi Hvar i Stari Grad te općine Jelsa i Sućuraj svojim primjerom zajedništva i uspješne suradnje pokazuju otočanima kakav je učinak takvog djelovanja i potiču njih na isto.
„Često mislimo da nešto ne možemo napraviti na otoku, često se događalo da postoje europska financijska sredstva koja pojedinačno ne možemo povući, a zajedničkim projektima bismo mogli. Zato je važno da djelujemo zajednički”, rekla je Jurišić i dodala kako je važno shvatiti da zajednicu ne čine samo oni koji žive na otoku već i oni koji otok Hvar vole i često dolaze na njega. I oni žele vidjeti održivi razvoj na njemu, stoga se i na njih treba osloniti promišljajući projekte energetske tranzicije otoka Hvara.
Današnji događaj u Hvaru zaključen je potpisivanjem sporazuma o strateškom partnerstvu Pokreta otoka i udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske. Potpisujući ga, Maja Jurišić iz Pokreta otoka i Maja Pokrovac iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, složile su se da znanje koje u OIE sektoru imaju tvrtke članice udruženja OIEH može pomoći Pokretu otoka u pripremi i razvijanju projekata te informiranju i educiranju lokalne zajednice o dobrobitima korištenja obnovljivih izvora energije.
„Uz aktivno zalaganje za dobrobit otočnih zajednica i njihovo sudjelovanje u razvojnim projektima, ovo će strateško partnerstvo s udruženjem OIEH otočanima dati vjetar u leđa”, zaključila je Maja Jurišić iz Pokreta otoka.
Ekovjesnik