29 europskih otoka objavljuje strategije energetske tranzicije
Čista energija za otoke EU
Nakon prve dvije godine inicijative Tajništva za čistu energiju EU otoka, ovi otoci čine dio rastuće zajednice otoka koji aktivno rade na energetskoj tranziciji u Europskoj uniji, prenosi Pokret otoka.
Nakon što je prošle godine šest EU otoka objavilo svoje strategije energetske tranzicije, danas će 22 europska otoka objaviti svoje programe tranzicije na čistu energiju, čineći na taj način čvrst korak prema dekarbonizaciji svojih energetskih sustava s posebnim fokusom na uključivanje građana. Dodatno sedam EU otoka objavit će svoje programe u bliskoj budućnosti.
A Ilha de Arousa (Španjolska), Hvarski arhipelag (Hrvatska), Brač (Hrvatska), Cape Clear (Irska), Halki (Grčka), Ibiza (Španjolska), Kasos i Symi (Grčka), Korčula (Hrvatska), Kökar (Finska), Menorca (Španjolska), Pantelleria (Italija), Ouessant, Molène i Île de Sein (Francuska) te Eigg, Muck, Rum, Canna, Fair Isle, Foula i poluotok Knoydart (Škotska) su tijekom proteklih devet mjeseci razvili plan tranzicije prilagođen individualnim potrebama i resursima.
Većina ovih otoka su pionirski otoci izabrani u veljači 2019. na natječaju Tajništva za čistu energiju EU otoka, inicijative Europske komisije.
Dodatnih sedam otoka koji se trenutno nalaze u postupku konačnog odobrenja koji će svoje tranzicijske planove uskoro objaviti su: Azori (Portugal), Mallorca (Španjolska), Marie-Galante (Francuska), Belle-Île, Hoedic i Houat (Francuska) i Kreta (Grčka).
Službeno objavljivanje strategija dogodit će se tijekom otočnog Foruma „Čista energija za otoke EU“ kada se zajedno okupe donositelji odluka i predstavnici otočne zajednice iz EU kako bi razgovarali o budućnosti Europskih otoka.
„Ove su strategije energetske tranzicije dokaz napornog rada i produktivne suradnje među otočanima, kako unutar njihovih zajednica, tako i između država. Bilo je uistinu inspirativno vidjeti što je moguće kad lokalni ljudi imaju moć i podršku da sami pišu svoju budućnost. Radujemo se nastavku suradnje s otočnim zajednicama EU-a kako bi Europski zeleni dogovor postao stvarnost, kako kroz ovu inicijativu, tako i kroz druge akcije EU-a za potporu lokalnoj energetskoj tranziciji.“ - rekao je europski povjerenik za energetiku Kadri Simson.
Otočne zajednice aktivno su te uz stručnu i savjetodavnu podršku Tajništva za čistu energiju EU otoka razvijale strategije za prelazak na čistu energiju sa snažnim naglaskom na važnost uključivanja svih relevantnih dionika te stavljanje građana u centar energetske tranzicije. Među 22 europska otoka koji će svoje strategije energetske tranzicije na čistu energiju objaviti u ovoj godini su i hrvatski otoci Brač, Hvar i Korčula.
Podsjetimo, otok Brač želi postati energetski neovisan do 2030. godine kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima pružio zdrav okoliš za život i odmor. To planira učiniti povećanjem energetske učinkovitosti, instaliranjem obnovljivih izvora energije, uređenjem i poboljšanjem javnog prijevoza te izgradnjom centra za gospodarenje otpadom. Hvarski arhipelag planira biti energetski samodostatan do 2035. godine, a ovaj prijelaz bi trebale osigurati proaktivno uključivanje otočana i energetskih zajednica, dok Korčula želi postati ugljično neutralna do 2050. godine i postati zeleni otok na kojem se zajednica vodi načelima brige o ljudima, brige o okolišu, očuvanju općeg dobra i resursa.
- Tajništvo za čistu energiju EU otoka / Pokret otoka / Ekovjesnik