Žitarice otpornije na ekstremne vremenske uvjete kao alternativa za pšenicu
Proso je jedna od najstarijih, ali i najzdravijih žitarica te izvrsna alternativa za pšenicu, rižu i kukuruz
Rezultati istraživanja međunarodnog znanstvenog tima pod vodstvom profesora Wolframa Weckwertha sa Sveučilišta u Beču pokazali su da je proso - jedna od najstarijih, ali i najzdravijih žitarica, otpornija na sušu i vrućine od pšenice.
Stručnjaci već godinama upozoravaju da ekstremni vremenski uvjeti kao što su jake suše i velike vrućine negativno utječu na proizvodnju osnovnih namirnica poput pšenice i ozbiljno ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom. Stoga su znanstvenici u potrazi za poljoprivrednim kulturama koje se mogu bolje prilagoditi takvim uvjetima.
Međunarodni tim pod vodstvom profesora Wolframa Weckwertha sa Sveučilišta u Beču proveo je istraživanje u kojem je uspoređivao pšenicu s prosom, žitaricom koja se ubraja među najstarije poljoprivredne kulture, a čije se sjemenke od davnina koriste za prehranu ljudi. Pritom su ove žitarice bile izložene uvjetima nedostatka vode te je provjerena njihova otpornost na sušu, a rezultati su pokazali kako proso znatno bolje podnosi takve uvjete od pšenice.
„Proso ima približno jednaku ili čak bolju nutritivnu vrijednost od pšenice te obiluje cinkom i željezom, no unatoč svojim izvanrednim karakteristikama nedovoljno se koristi“, kazao je profesor Weckwerth. „Zbog veće otpornosti na sušu i vrućine predstavlja moguću alternativu za pšenicu, rižu i kukuruz. Obilje hranjivih tvari koje sadrži čine ga pogodnim za nutritivno bogatu prehranu, dok je za njegov uzgoj potrebno manje resursa i vode. Kako bi se u budućnosti osigurala dovoljna količina hrane za cijeli svijet, važno je ne usredotočiti se samo na tri do četiri osnovne namirnice“, naglasio je profesor Weckwerth.
Osim profesora Weckwertha sa Sveučilišta u Beču međunarodni tim koji je radio na ovom istraživanju obuhvaća znanstvenike sa Sveučilišta u Oviedu, s Nacionalnog instituta za biologiju u Ljubljani, međunarodnog istraživačkog instituta ICRISAT u Indiji te iz Iranske istraživačke organizacije za znanost i tehnologiju.
Njihov rad objavljen je u prestižnom znanstvenom časopisu „Frontiers in Plant Science” te je dostupan na sljedećoj poveznici.
EurocommPR / Ekovjesnik