Zero Waste Hrvatska: „Ćorićev zakon o otpadu donosi nove probleme“

Novi zakon donosi i smanjenje cilja recikliranja: umjesto 60 % do 2022., svega 55 % do 2025. godine

Udruge i građanske inicijative okupljene u nacionalnu mrežu Zero Waste Hrvatska uoči sutrašnje finalne rasprave o Zakonu o gospodarenju otpadom pozvale su saborske zastupnice i zastupnike da amandmanima probaju izmijeniti štetne prijedloge Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

„Novi zakon o otpadu održava na životu regionalne centre za smeće koji su se pokazali kao skupi i štetni promašaji, a zanemaruje prioritetno smanjenje i ponovnu uporabu otpada“, poručile su u ponedjeljak ujutro udruge i građanske inicijative okupljene u nacionalnu mrežu Zero Waste Hrvatska uoči sutrašnje sjednice Hrvatskog sabora.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je 8. srpnja na sjednicu uputilo Konačni prijedlog Zakona o gospodarenju otpadom (P.Z.E. br. 132), o kojem se danas izjasnio Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora te utvrdio da tekst Konačnog prijedloga sadrži izjavu o usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije „iz koje proizlazi da je ovaj Zakon u potpunosti usklađen s odredbama primarnih i sekundarnih izvora prava Europske unije“.

No, mreža Zero Waste Hrvatska poziva saborske zastupnice i zastupnike da razmotre njihove argumentirane komentare i podnesu amandmane za temeljite izmjene zakona.

„Ako se zakon usvoji u predloženom obliku, slijedi novo desetljeće zagađenja okoliša, povećanja računa i šteta za zdravlje građana i građanki RH. Zakon se najviše mijenja u svrhu olakšavanja izgradnje regionalnih centara za smeće iako se na primjeru Marišćine i Kaštijuna pokazalo da su oni društveno, ekološki i ekonomski neprihvatljivi“, navodi se u priopćenju Zero Waste Hrvatska.

  • Dana 10. lipnja u Hrvatskom saboru otvorena je rasprava o Prijedlogu Zakona o gospodarenju otpadom / © Matej Kožić

Nadalje, gradovima i općinama nameće se obaveza da miješani otpad predaju u regionalne centre. Time im se onemogućava lokalna obrada u ekološki prihvatljivim postrojenjima i dobivanje novih sirovina naspram štetnog spaljivanja i odlaganja na koje se oslanjaju regionalni centri. Osim toga, nadležnost za donošenje planova gospodarenja otpadom prenosi se s jedinica lokalne samouprave (JLS) na županijsku razinu, što dodatno pogoduje radu regionalnih centara, umjesto potrebne decentralizacije sustava, ističe mreža Zero Waste Hrvatska.

„Jasno je da se ulaganjem u predimenzionirane regionalne centre za miješani otpad gubi ambicija u ostvarenju viših ciljeva smanjenja količina otpada, njegova recikliranja i ponovne uporabe. To dokazuje i smanjivanje ciljeva iz nacionalnog Plana gospodarenja otpadom. Plan propisuje 60 posto recikliranja do 2022. godine, a taj se cilj novim zakonom zamjenjuje sa slabijim ciljem od 55 posto do 2025. godine. Umjesto povećanja ambicije, Ministarstvo korača unazad, iako je Hrvatska na europskom dnu u ispunjenju ciljeva održivog gospodarenja otpadom“, navodi se u priopćenju.

Također, nedostatak ambicije ogleda se i na primjeru jednokratne plastike koja se samo minimalno zabranjuje sukladno EU direktivi, ali izostaje propisivanje niza ciljeva smanjenja potrošnje, kao i zabrana najtanjih jednokratnih plastičnih vrećica koje su jedan od najvećih zagađivača. Nije dovoljno regulirana odgovornost proizvođača, kao i okvir za razvoj sustava za višekratnu uporabu koji imaju veliki potencijal za otvaranje brojnih zelenih radnih mjesta.

  • © Matej Kožić

Zero Waste Hrvatska ističe kako dodatno zabrinjava činjenica da se Konačnim prijedlogom Zakona ne definiraju mehanizmi kojima bi se građane zaštitilo od nepravedne cijene te nagradilo za pravilno postupanje s otpadom. Zakonom se pokušavaju progurati sporne odredbe o formiranju cijene javne usluge iz Uredbe o otpadu koje je nedavno osporio Ustavni sud RH. Unatoč tome, Ministarstvo ih je besramno ugradilo u zakon.

Udruge i inicijative podnijele su prijave protiv regionalnih centara za smeće i drugih spornih dijelova zakonodavstva pred hrvatskim i europskim pravosudnim tijelima te poručuju da neće odustati u borbi za održiv i pravedan sustav gospodarenja otpadom. Stoga pozivaju  saborske zastupnike i zastupnice da stanu u obranu javnog interesa i zahtijevaju promjene zakona koje su neophodne radi poboljšanja kvalitete života ljudi i zaštite okoliša.

Priopćenje u ime mreže Zero Waste Hrvatska potpisuju: Zelena akcija / Friends of the Earth Croatia, Krizni eko stožer Marišćina, Građanska inicijativa Koprivnica kakvu zaslužujemo, Udruga za zaštitu okoliša Resnik, Udruga „Za naš Supetar” i Građanska inicijativa Karlovac.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

„Novi zakon o otpadu: bez ambicija, luzerska tradicija!“

„Novi zakon o otpadu za naredno desetljeće ne smije biti nastavak neambiciozne i promašene politike gospodarenja otpadom koja forsira izgradnju regionalnih centara za smeće, a zanemaruje prioritete“, poručili su u četvrtak ujutro predstavnici i predstavnice udruga i inicijativa „Zero Waste Hrvatska“ te organizacija udruženih u borbu protiv zagađenja plastikom povodom prvog čitanja Prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom u Hrvatskom saboru.

Jednokratna plastika konačno zabranjena i u Hrvatskoj

U Hrvatskom saboru je u četvrtak 15. srpnja usvojen Zakon o gospodarenju otpadom i to većinom od 75 glasova „za“, 43 „protiv“ i dva „suzdržana“. Njegovim stupanjem na snagu - osam dana od objave u Narodnim novinama, zabranjuje se stavljanje na tržište više jednokratnih plastičnih proizvoda, iako se zabrana morala primjenjivati još od 3. srpnja 2021. u skladu s Direktivom EU-a o jednokratnoj plastici.

Udruge ističu potrebu promjene koncepta gospodarenja otpadom

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja mora prestati nerazumno forsirati rad postojećih i izgradnju novih regionalnih centara za smeće. Ulaganja i napore potrebno je intenzivno usmjeriti u razvoj učinkovitih lokalnih sustava recikliranja, kompostiranja i ponovne uporabe otpada.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER