Jednokratna plastika konačno zabranjena i u Hrvatskoj
U Hrvatskom saboru usvojen Zakon o gospodarenju otpadom
U Hrvatskom saboru je u četvrtak 15. srpnja usvojen Zakon o gospodarenju otpadom i to većinom od 75 glasova „za“, 43 „protiv“ i dva „suzdržana“. Njegovim stupanjem na snagu - osam dana od objave u Narodnim novinama, zabranjuje se stavljanje na tržište više jednokratnih plastičnih proizvoda, iako se zabrana morala primjenjivati još od 3. srpnja 2021. u skladu s Direktivom EU-a o jednokratnoj plastici.
Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš želi se spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš, ali i na zdravlje ljudi te promicati prelazak na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima te tako doprinijeti učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Prijelazno razdoblje prilagodbe država članica EU-a završilo je 3. srpnja 2021. godine, do kada su sve države bile dužne staviti na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s Direktivom.
Već dugo najavljivana, zabrana će tako sa zakašnjenjem, ali ipak zauvijek, s polica naših trgovina ukloniti jednokratni plastični pribor za jelo (vilice, noževe, žlice i štapiće za jelo), plastične tanjure i slamke, štapiće za balone te štapiće za uši izrađene iz plastike. Zabrana se odnosi i na proizvode izrađene od oksorazgradive plastike te spremnike za hranu od ekspandiranog polistirena, odnosno posude za držanje hrane s poklopcem ili bez njega. Cjeloviti popis proizvoda naveden je u Popisu B Dodatka III. Zakona.
Zakonom se također od 1. siječnja 2022. zabranjuju lagane plastične vrećice, uz izuzetak onih vrlo laganih i za okoliš naročito problematičnih. Sljedeće tri godine na tržište će biti dopušteno stavljati proizvode poput spremnika, ambalaže i boca za napitke koje imaju čep ili poklopac izrađen od plastike, a zabrana navedenih proizvoda stupa na snagu 3. srpnja 2024. godine.
- Greenpeaceovu peticiju za zabranu laganih plastičnih vrećica potpisalo je više od 65.000 građana i građanki / Foto: Nevio Smajić - Greenpeace Hrvatska
Zabrana jednokratne plastike samo kap u moru potrebnih rješenja
Udruge i građanske inicijative okupljene u nacionalnu mrežu Zero Waste Hrvatska, kao i Platformu za borbu protiv zagađenja plastikom, upozoravale su na probijanje rokova za donošenje ovog Zakona, no njihove primjedbe najviše su se odnosile na manjak ambicije i izostanak propisivanja niza ciljeva smanjenja potrošnje te zabrane najtanjih jednokratnih plastičnih vrećica kao jednog od najvećih onečišćivača. Također, udruge su isticale i nedovoljno reguliranu odgovornost proizvođača i okvira za razvoj sustava za višekratnu uporabu koji imaju veliki potencijal za otvaranje brojnih zelenih radnih mjesta.
„Zakon o gospodarenju otpadom, koji je danas izglasao Hrvatski sabor, nažalost ne donosi dovoljno ambicije i učinkovitih mjera kojima bi se Hrvatska pomakla s europskog začelja u gospodarenju otpadom. Iako Zakon donosi pohvalnu zabranu pojedinih jednokratnih plastičnih artikala koji su veliki zagađivači (s čime se kasni i pri čemu je također ambicija minimalna), to je samo kap u moru potrebnih rješenja za nagomilane probleme“, komentirali su u Zelenoj akciji.
Zelena akcija ističe kako se Zakonom i dalje na životu održavaju brojne loše prakse te upozoravaju na nastavak forsiranja izgradnje skupih i štetnih regionalnih centara za smeće, kao i nepravednog okvira za izračun cijene usluge.
„Zbog tih i sličnih odredbi te nedostatka ambicije, očekuje nas novo desetljeće sporih i nedostatnih pomaka, neispunjenja ciljeva smanjenja, ponovne uporabe i recikliranja otpada te izglednog poskupljenja računa diljem gradova i općina RH. Ukratko, nastavak bogaćenja pojedinih šerifa koji posluju sa smećem, a na štetu okoliša i javnog interesa“, zaključuje se u priopćenju Zelene akcije.
Osim toga, temeljem novog Zakona nadležnost za donošenje planova gospodarenja otpadom prenosi se s jedinica lokalne samouprave (JLS) na županije i Grad Zagreb, što prema udrugama dodatno pogoduje radu regionalnih centara za gospodarenje otpadom, umjesto potrebne decentralizacije sustava.
Ekovjesnik