Posijane i posađene mnoge dobre ideje za bolju budućnost svih nas

„Tko sije, a tko sadi?“ - Održano godišnje događanje zajednice znanja i inovacija za klimu u Hrvatskoj - EIT Climate-KIC Hub

Na događanju pod nazivom „Tko sije, a tko sadi?“ okupilo se pedesetak predstavnika i predstavnica startupa, tvrtki, organizacija i projekata koji djeluju kao dio ekosustava zelenih, održivih i digitalno podržanih rješenja baziranih na prirodi.

Kao organizator događanja okupio ih je hrvatski Hub najveće europske zajednice znanja i inovacija za klimu, EIT Climate-KIC s ciljem njihovog međusobnog povezivanja, prepoznavanja i podrške suradnji kako bi zajedno stvarali rješenja, usluge ili proizvode dobre za ljude, društvo, prirodu i klimu.

Što su to rješenja bazirana na prirodi?

Radi se o čitavom spektru naprednih inovativnih rješenja od vertikalnih aeroponskih i akvaponskih vrtova, tehnologija satelitskog praćenja i analitike podataka za bolje upravljanje terenima u funkciji poljoprivrede ili šumarstva do alata za upravljanje rizicima u poljoprivrednoj proizvodnji; različitih primjera urbanih vrtova, digitalnih vrtova, kišnih vrtova ili pak kompostiranja kao baze za kućne vrtove, ali i za praktičnu edukaciju u školama. Bilo je tu i tehnologije pošumljavanja dronovima kao jedinstvene inovacije u Europi i jedne od prvih u svijetu, tehnologije indoor panela koji upijaju ugljik i ispuštaju kisik te tako povećavaju kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima ili pak zdrave, sirove hrane odnosno slastica, terapijskih vrtova u Sesvetama ili naturesolutions.eu platforme kojoj je cilj okupiti i promovirati upravo ovakva dobra rješenja i usluge bazirane na prirodi.

U formatu petominutnih pitcheva iz prve ruke predstavili su ih njihovi autori i nositelji: Biota, Magic Forest, UnicompoST, Kompost i kontekst, Green Cakes, Gruntek, Vesela motika, City Greens, NUO2, LI:ST geoinformatika, VITA projekt te projekti podržani iz programa Obzor Europa ili EIT Climate-KIC: Progireg Grad Zagreb, Regreen i ARM-SaaS Tool.

Upravo ovakva rješenja su nam važan odgovor na sve učestalije situacije i probleme povezane s klimatskim promjenama – urbani toplinski otoci, velike vrućine ili oluje odnosno ekstremni vremenski događaji koji utječu ne samo na ljude već i na proizvodnju hrane, dobavne lance ili uzrokuju štete na imovini.

„Lakše ih je planirati i testirati nego provesti u praksi i skalirati. Potrebno je još mnogo rada na edukaciji korisnika, ali i onih koji planiraju urbani razvoj u gradovima, na prilagodbi neadekvatnih propisa, ali i konkretne podrške investitora za startupe i inovatore.“ – složili su se sudionici događanja.

Kako ih dalje širiti i provoditi?

Događaj je započeo s tri izlaganja kojima su predstavljeni programi koji upravo daju strateški, konceptualni, provedbeni ili financijski okvir za razvoj urbane zelene infrastrukture, a to je Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, čije se usvajanje očekuje do kraja ove godine. Program je podloga daljnjem financiranju provedbe pilot projekata, ali i drugih planskih dokumenata i većih projekata zelene infrastrukture, a očekivana financijska omotnica je veća od 600 milijuna eura. To je zatim Program primjene rješenja temeljenih na prirodi u Gradu Zagrebu koji uz Atlas javnih i zelenih prostora Grada donosi i niz praktično provedenih primjera kako bi se afirmirala takva rješenja u procesu prostornog planiranja, ali i kako bi se i građani uključili u promišljanje i provedbu rješenja kroz vijeća gradskih četvrti.

Također je predstavljen i EU program New European Bauhaus (NEB) koji želi horizontalno povezati tehničko-tehnološka rješenja s kulturnim, estetskim i društvenim vrijednostima odnosno uključiti građane u proces kodizajna transformacije Europe prema klimatski neutralnom društvu. U samo dvije godine, financijska omotnica NEB-a iznosi više od 85 milijuna eura iz različitih EU fondova, a u nastajanju je i NEB-Lab kao mjesto za povezivanje i kreaciju. Koordinator NEB-a u Hrvatskoj je REGEA, Regionalna energetska agencija SZ Hrvatske.

Sudionici su nastavili druženje i neformalne razgovore u prostoru co-workinga WESPA na zagrebačkoj Zavrtnici, a rezultat će biti niz novih suradnji i sinergija koje će naći i svoje mjesto među svima koji žele aktivno sudjelovati u kreiranju bolje klimatski neutralne budućnosti. Organizatori vjeruju da su ovim događanjem posijali i posadili mnoge dobre ideje i povezali ih u vrtove u kojima raste bolja budućnost za sve nas.

Europski institut za inovacije i tehnologije (EIT) je jedinstvena točka za europske inovatore, koji kroz regionalnu shemu RIS (Regional Innovation Scheme) radi na ubrzanju klimatskih inovacija u Europi.   EIT Climate-KIC RIS Hub uspostavljen je 2018. u Hrvatskoj, a čini ga konzorcij šest organizacija: Regionalna agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Geotehnički fakultet Varaždin Sveučilišta u Zagrebu, udruga Terra Hub, Zelena energetska zadruga i Mreža znanja. EIT Climate-KIC Hub u Hrvatskoj je kontakt-točka za organizacije iz svih sektora te pruža podršku da inovativna rješenja iz laboratorija dođu do tržišta.

 

  • EIT Climate-KIC Hub / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Zračna luka Paris-Charles de Gaulle slavi 50 godina povijesti i inovacija

50. obljetnica Zračne luke Paris-Charles de Gaulle (CDG) slavi se u godini u kojoj je glavni grad Francuske domaćin XXXIII. Ljetnih olimpijskih igara, koje su od velike važnosti i za najveću francusku i drugu najveću europsku zračnu luku. Najvažnija zračna luka Grupe ADP (Aéroports de Paris) prošle je godine opslužila 67,4 milijuna putnika i čvrsto je usmjerena na budućnost.

EIT Climate-KIC Hub: Tko sije, a tko sadi?

Cilj događanja je omogućiti upoznavanje, povezivanje, kao i prepoznavanje prilika i svog mjesta u kontekstu nacionalnih i EU planova, programa, propisa i mogućnosti za financiranje dobrih, zelenih priča u praksi.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER