Europska komisija
NAJNOVIJE
- Copernicus: Fire Emissions Watch omogućuje trenutačan pristup globalnim podacima o emisijama iz požara
- „Naše najveće blago“: Španjolci od vatrene stihije spasili 500 godina staro stablo
- Met Office: Srpanj je donio rekordnu sušu, iznimnu toplinu i dosad nezabilježeno trajanje sunčeva sjaja
- Široko rasprostranjena uporaba plastike može povećati rizik od masne jetre
- Europa ima planove za borbu protiv vrućine, ali ljudi i dalje umiru
- „Zdrave ideje“ promiču zdravlje u bečkim susjedstvima
- Europske šume od 2018. godine gube sve više biomase
- Obnavlja se Črni vir, jedno od ključnih utočišta riječnog života
- Rekordne vrućine u Italiji potrajat će najmanje do 17. ili 18. kolovoza
- Tko su prevaranti koji nude odvoz glomaznog otpada?
EU inicijativa za oprašivače
Poziv na ispunjavanje ankete
Oprašivanje je jedan od ključnih procesa u prirodi i neophodan za proizvodnju hrane. U Europi su oprašivači primarno kukci, poput pčela i leptira, a neke od tih vrsta su udomaćene poput pčela medarica. Međutim, njihova pojavnost i broj vrsta drastično se smanjio u divljini.
Smanjenje je najviše zabilježeno kod divljih pčela i leptira te je prema europskoj Crvenoj listi ugroženih životinja jedna od deset vrsta pčela i leptira pred izumiranjem. Najugroženiji su bumbari kod kojih na svake četiri vrste dolazi jedna vrsta koja je pred izumiranjem, dok je i kod ostalih oprašivača zabilježeno smanjenje populacija i brojnost vrsta.
Oko 78 % divljih biljaka u umjerenom pojasu Europe razmnožava se pomoću životinjskih oprašivača, dok čak 84 % svih usjeva ima neku korist.
Oprašivači imaju veliki utjecaj na količinu i kvalitetu usjeva, te se procjenjuje da su za oko 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje direktno zaslužni oprašivači. Potreba za strateškom intervencijom u svrhu zaštite oprašivača prepoznata je na globalnoj razini, a kao direktne prijetnje oprašivačima izdvojene su promjene u korištenju i uporabi zemljišta, intenzivna poljoprivreda i uporaba pesticida, onečišćenje okoliša, invazivne strane vrste, patogeni te promjene u klimi. Iako je Europska unija uspostavila niz mjera koje su korisne za oprašivače, posebice u okviru politike zaštite okoliša i zdravlja, srednjoročna revizija EU Strategije za bioraznolikost do 2020. godine ukazala je na mogućnost da se oprašivanje u EU značajno smanjuje.
Foto: Creative Commons / PEXELS
Stoga je Europska komisija pokrenula EU inicijativu za oprašivače te je 1. prosinca 2017. objavila dokument u kojem se navodi nekoliko specifičnih ciljeva: poboljšati znanje o oprašivačima, dodatno istražiti uzroke smanjenja broja oprašivača, podići svijest i poboljšati suradnju i razmjenu znanja o oprašivačima.
Težište je na divljim oprašivačima, ali će aktivnosti pod ovom inicijativom također pozitivno utjecati i na udomaćene oprašivače, naročito pčele medarice.
Jedna od aktivnosti su i konzultacije s građanima i dionicima koje uključuju: konzultacije sa stručnim skupinama Europske komisije, radionice za stručnjake i nadležna tijela iz država članica koja se bave oprašivačima, očuvanjem bioraznolikosti, upravljanjem zemljištem u ruralnom području, posebice poljoprivrednim zemljištem te urbanim razvojem i planiranjem te otvorene javne konzultacije koje su dostupne na stranicama Europske komisije do 5. travnja.
Pozivamo vas da ispunjavanjem ankete doprinesete promišljanju ove teme.
U izvješću Europskog parlamenta naglašavaju se problemi s kojima se suočava europski pčelarski sektor. Od krivotvorenja meda do štetnih pesticida koji ugrožavaju populacije pčela, zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju na promjene za pomoć u zaštiti pčela u EU.
Teška su vremena za europske pčele. Sve manje ljudi jede med, sve je više krivotvorenih i onečišćenih verzija, a svake godine 100.000 tona meda u EU zapravo dolazi iz Kine. Zastupnici žele zaštititi pčelarski sektor prisiljavajući proizvođače onečišćenih verzija meda da poštuju pravila EU-a ili će biti kažnjeni. Pčele su ključni dio poljoprivrede EU-a i imaju utjecaj na 76 % proizvodnje hrane u EU. No, određeni pesticidi koji se koriste za usjeve imaju štetan učinak na populacije pčela. Europski parlament će osnovati posebni odbor koji će ispitati način odobravanja ovih pesticida, a posebice će istražiti moguće sukobe interesa. Parlament također želi veću financijsku potporu europskim pčelarima, kako bi Europa postala uspješnim tržištem za pčelarske proizvode te se nada da će europskim pčelama život tako postati slađim.
- Ministarstvo zaštite okoliša i energetike / Europski parlament / Ekovjesnik
