Do 2050. razina oceana duž američkih obala porast će za oko 30 cm

Alarmantna predviđanja porasta razine mora u SAD-u

Prema novom izvješću američkih klimatologa u narednih 30 godina razina oceana duž obala Sjedinjenih Američkih Država mogla bi porasti za oko 30 cm. Veći porast predviđa se na obali Atlanskog oceana na istoku zemlje, kao i duž juga SAD-a uz Meksički zaljev.

Obalama SAD-a u narednih 30 godina prijeti porast razine mora od 25-30 centimetara, koliko je razina porasla tijekom prethodnih stotinu godina (1920.-2020.), navodi se u opsežnom izvješću američke savezne vlade u čijoj su izradi sudjelovali znanstvenici NASA-e, Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA), Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA), Savezne agencije za upravljanje u hitnim slučajevima (FEMA) i drugih vladinih agencija.

Ovo izvješće pruža preciznije procjene porasta razine mora do 2050. nego prethodno izvješće iz 2017., a u njemu se navodi kako će porast razine mora varirati regionalno duž američkih obala zbog promjena u visini kopna i oceana. Tako se očekuje da će u sljedeća tri desetljeća u prosjeku iznositi 0,25 - 0,35 m za istočnu obalu, 0,35 - 0,45 m za obalu Meksičkog zaljeva, s najugroženijim dijelom obale od Teksasa do Mississippija, te 0,1 - 0,2 m za zapadnu obalu. Na Havajskom otočju očekuje se porast od 0,15 - 0,2 m, odnosno 0,2 - 0,25 m za obalu sjeverne Aljaske.

„Kao da se ponavlja povijest, ali znatno većom brzinom“, kaže William Sweet iz Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA) i jedan od autora novog izvješća. „Izvješće daje najkonkretnije i najsigurnije projekcije razine mora ikad objavljene za SAD, a napredak računalnih modela i stvarne informacije o porastu razine mora omogućuju sagledavanje budućnosti jasnije nego ikad.“

>>> Pročitajte još >>> New York gradi greben od kamenica kako bi se obranio od poplava

Još veći rizici od poplava

Stanovništvo koje živi u obalnim gradovima već se suočava s prodorom mora. Svaki dodatni centimetar oceanske vode ugrožava plaže i morske zidove te pogoršava poplave tijekom uragana i sve je vjerojatnije da će slana voda potkopati zgrade i prodrijeti u kanalizaciju, odvode za oborinske vode i rezervoare pitke vode.

Očekuje se kako će porast razine mora dovesti do velikog pomaka u obalnim poplavama tijekom sljedećih 30 godina, uzrokujući povećanje visine plime i olujnih valova, kao i njihovo prodiranje dublje u unutrašnjost zemlje. Do 2050. očekuje se da će se umjerene poplave u prosjeku događati više od 10 puta češće nego danas, a k tome mogu biti pojačane lokalnim čimbenicima. Tako bi se umjerene poplave 2050. godine mogle dogoditi čak četiri puta godišnje u odnosu na današnje tri manje, dok bi se vjerojatnost velikih i često vrlo razarajućih poplava mogla povećati pet puta.

Povrh toga, obalne poplave mogu dodatno pogoršati mnogi čimbenici koji nisu uključeni u ove procjene, kao što su količina oborina, izlijevanje rijeka, utjecaj valova na eroziju tla i postojeću infrastrukturu. Znanstvenici stoga upozoravaju kako će se obalna infrastruktura, lokalne zajednice i ekosustavi bez dodatnih mjera za smanjenje rizika suočiti s povećanim utjecajima klimatskih promjena.

Izvješće jasno ukazuje na potrebu prilagodbe klimatskim promjenama te smanjenja trenutnih i budućih emisija stakleničkih plinova. Američki klimatolozi upozoravaju kako je zbog dosadašnjih emisija duž američkih obala između 2020. i 2100. sve vjerojatniji porast razine mora za oko 0,6 metara. Neuspješno suzbijanje budućih emisija moglo bi uzrokovati porast za dodatnih 0,5 - 1,5 metara, odnosno za ukupno 1,1 - 2,1 metar do kraja ovog stoljeća.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Ekstremni porast razine mora doživjet ćemo znatno prije 2050.

Ekstremno podizanje razine mora, koje se dosad događalo jednom u stotinu godina, ubuduće bi se moglo ponavljati svake godine i to najkasnije do 2050. godine. U najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) stoji kako će time biti ugrožene mnoge svjetske obale i to bez obzira na to hoće li se ograničiti globalno zatopljenje i emisije stakleničkih plinova ili ne.

Deset najgorih scenarija u slučaju neobuzdanih klimatskih promjena

Posljedice uznapredovalih klimatskih promjena osjećaju se u cijelom svijetu i nikoga ne štede jer istovremeno pogađaju sve ekosustave. Neodgovoran stav prema našem planetu doveo nas je do stanja kada moramo brzo i skladno djelovati ako želimo izbjeći ili spriječiti neke od najgorih klimatskih predviđanja!

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER