Projekt SASPAS trebao bi pomoći u podizanju svijesti o važnosti očuvanja i obnovi morskih cvjetnica

Završna konferencija projekta EU Interreg Italija-Hrvatska SASPAS „Safe Anchoring and Seagrass Protection in the Adriatic Sea“

U Splitu je 9. i 10. lipnja 2022. održana Konferencija o smanjenju utjecaja sidrenja na morske cvjetnice. Konferenciju je uživo pratilo više od 60 sudionika, a putem YouTube kanala uključilo se 100 ljudi koji su se informirali i raspravljali o temi uspostave ekoloških sidrišta i kontrole slobodnog sidrenja.

Konferenciju je otvorila predsjednica Udruge Sunce Zrinka Jakl, a pozdravnom riječi sudionicima se obratio i zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja.

„Hrvatska čarter flota trenutačno drži čak 40 posto svjetske flote za najam plovila, a našoj županiji pripada otprilike 70 posto teritorijalnog mora RH i zato trebamo dignuti svijest o devastaciji pomorskog dobra, educirati građane o nadležnostima i osigurati pravodobnu reakciju inspekcije.“ – kazao je Stipe Čogelja.

U ime Commune di Monfalcone, vodećeg partnera projekta SASPAS, Monica Tortul pozvala je sve okupljene da promišljaju kako koristiti dobre rezultate ovog projekta u budućem radu. S obzirom na to da je konferencija zapravo i završno događanje projekta EU Interreg Italija-Hrvatska SASPAS „Safe Anchoring and Seagrass Protection in the Adriatic Sea, prvi dan Andrea Rismondo, partner na projektu, predstavio je iskustva i postignute rezultate iz Hrvatske i Italije.

Podsjećamo, projekt SASPAS za cilj ima očuvanje i obnovu morskih cvjetnica kroz postavljanje sigurnih sidrišta, pilot-transplantacije morskih cvjetnica, monitoring i definiranje integriranog sustava upravljanja za morske cvjetnice u Jadranu.

  • Novi sidreni sustav u NP Kornati (lijevo) i sidrom uništena livada posidonije (desno)

„U Hrvatskoj je u sklopu projekta SASPAS u Nacionalnom parku Kornati postavljeno 40 ekološki prihvatljivih bova za sidrenje, uspostavljen je monitoring posidonije i provedena je transplantacija posidonije na sidrenjem oštećenim lokalitetima, što je jedan od prvih takvih zahvata u hrvatskom dijelu Jadrana. Kako bi osvijestili nautičare i širu javnost o ovim pitanjima pokrenuli smo i kampanju „Postani čuvar posidonije” koja još uivijek traje, a potiče nautičare da koriste ekološke bove i da razumiju zašto treba izbjeći sidrenje u livadama posidonije“, rekla je Vida Zrnčić voditeljica projekta SASPAS unutar Udruge Sunce.

Preduvjet za provedbu zaštite i održivog upravljanja je kartiranje i monitoring

U zapadnom Mediteranu zabilježeno je povlačenje morske cvjetnice posidonije od čak 32 % - 50 %, a prognoze su dodatno loše zbog klimatske krize na koje je izrazito osjetljiva. Funkcije koje ovo stanište pruža za morski ekosustav, kao zadržavanje sedimenta i proizvodnja kisika, mogle bi nestati u sljedećih 50 godina.

„Ljudima se teško povezati s nečim što nije toliko atraktivno, daleko je od očiju i zapravo livade posidonije doživljavaju samo kao tamni dio mora iznad kojeg se mnogi boje plivati“, kazala je predsjednica Udruge Sunce Zrinka Jakl u svojoj prezentaciji o preprekama u dobrom upravljanju morskim cvjetnicama. „Izazov s kojim se susrećemo u zaštiti morskih cvjetnica, je taj što nemamo precizne karte njihove rasprostranjenosti i informacije o njihovom stanju. Iako se nama čini da su to nepregledne livade, zapravo su protežu u samo nekih 100 metara obalnog pojasa, koji je pod velikim pritiskom ljudskih aktivnosti.“

Zakonodavni okvir i upravljanje sidrištima na Balearskim otocima, u Španjolskoj, primjer je dobre prakse zaštite posidonije. Svi na Balearima znaju za posidoniju, djeca u školi uče o njoj, a Ministarstvo zaštite okoliša Balearske vlade oformilo je nadzornu službu Posidonia Surveillance Service.

„Svaki dan smo na terenu s 18 brodova, postoji broj koji nautičari mogu nazvati za informacije, vršimo edukaciju, pomažemo brodovima da se pravilno usidre i objašnjavamo  kapetanima što je posidonija te koje alate mogu koristiti kako je ne bi ugrozili.“ – rekao je Marcial Bardolet Richter, predstavnik Posidonia Surveillance Service.

Osim toga, na Balearima postoje zakoni o sidrenju, imaju službenu kartografiju livada, a kazne za sidrenje u posidoniji kreću se od 150 do 300 eura.

„Nije bilo lako u početku, ipak zbog pritiska javnosti koja je uvidjela probleme sidrenja političari su se pokrenuli  i sada imamo snažne protokole, a kazne su jasno primjenljive. Želim naglasiti da ne izdajemo puno kazni, usmjereni smo na prevenciju i naša glavna uloga je educiranje i informiranje. Imamo sistem i kontakte s nautičkim sektorom koji je zadovoljan sa zaštitom prirode koju na ovaj način postižemo.“ – zaključio je Bardolet Richter.

Zaštita livada posidonija treba se financirati iz naknada ostvarenih kroz koncesije

Konferencija je okupila i paneliste koji su, iz kuta gledišta različitih sektora i organizacija, izlagali svoja iskustva i preporuke. Svi su složni kako je bitno pojednostavniti i ubrzati procedure izdavanja koncesija za ekološka sidrišta te u njih integrirati uvjete zaštite prirode. Javim ustanovama koji upravljaju zaštićenim područjima potrebno je omogućiti financiranje zaštite livada posidonija iz naknada ostvarenih kroz koncesije. Nužno je ojačati suradnju između sektora i komunikaciju prema javnosti, posebice nautičarima.

„Nije smisao da se  ekološka sidrišta svugdje postavljaju, kao što ne treba ni svaka uvala imati gospodarski objekt, trebamo odrediti nosivi kapacitet lokalno, na razini županije pa čak i države. Samo međusektorska diskusija i suradnja na svim razinama (država, županija, JLS, koncesionar) može iznjedriti pozitivne odluke“, naglasila je Jelena Kurtović Mrčelić iz Javne ustanove More i krš.

„Savjet za budućnost jest zasigurno jasno definiranje svih koraka od samog zahtjeva za dobijanje koncesije pa do samog kraja procesa“, dodala je Ana Marija Jakas, iz organizacije Prijatelji otoka Šćedro.

„Telašćica je jedan od parkova koji je nakon više od 30 godina uspio posložiti prostorne, strateške i regulatorne dokumente koji omogućavaju uspostavu sidrišta i kontrolu slobodnog sidrenja. Zbog predugog trajanja ovih procedura, propustile su se prilike za financiranje postavljanja sidrišta. Čuvari prirode i dalje imaju ograničene ovlasti za sankcioniranje slobodnog sidrenja. Nužno je ubrzati procedure te ojačati ovlasti i kapacitete za nadzor, posebice na području Ekološke mreže.“ – kazala je Milena Ramov iz Javne ustanove Park prirode Telašćica.

„Naše more je predivno i imamo idealne uvjete na moru, razvedenu obalu, mirno more, idealne temperature te destinacije koje su blizu pridonose privlačenju sve većeg broja nautičara i nažalost vode k masovnom turizmu. Nautičari vole more i ako im se pruže informacije na koji način ga očuvati spremni su prilagoditi svoje ponašanje na moru“, dodao je Zlatko Vodanović iz Adriatic Sailinga.

Kampanja „Postani čuvar posidonije” se nastavlja

„Naši sljedeći koraci su nastavak suradnje, iznalaženje sredstava za nove projekte te poticanje nadležnih institucija za unaprjeđenje zakonodavnog okvira i njegove provedbe, u cilju očuvanja morskih cvjetnica i cjelokupnog morskog ekosustava. Pozivamo sve nautičare da ove godine odgovorno uživaju u ljepotama Jadrana.“ – zaključila je Zrinka Jakl, presjednica Udruge Sunce.

Udruga Sunce nastavit će kroz kampanju „Postani čuvar posidonije” proširivati mrežu društveno odgovornih poduzeća i tvrtki koji će kao Ambasadori posidonije svojim ponašanjem i djelovanjem direktno pomagati u zaštiti morskih cvjetnica i posidonije, koja je izvor života, svjedokinja morske povijesti i preduvjet budućnosti.

Projekt SASPAS„Safe Anchoring and Seagrass Protection in the Adriatic Sea“ financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Interreg V-A IT-HR CBC Programa (Prioritetna os 3- Environment & cultural heritage). Provodilo ga je sedam partnerskih institucija iz Hrvatske i Italije, uz vodstvo Općine Monfalcone iz Italije (Selc Cooperative Company (IT), National Interuniversity Consortium for Marine Sciences (IT), Provisional Management Consortium of Regional Natural Park »Coastal Dunes from Torre Canne To Torre San Leonardo«, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce (HR), Nacionalni park Kornati (HR), Sveučilište u Rijeci (HR), Consortium for The Coordination of Research Activities Concerning The Venice Lagoon System (IT).

 

  • Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Snøhetta dizajnira novi urbani crveni tepih za legendarnu La Croisette u Cannesu

Projekt vrijedan 160 milijuna eura pokreće se s ciljem ponovnog osmišljavanja prostora legendarnog Bulevara Croisette koji se nije obnavljao još od 1960-ih. Sivilo asfalta ustupit će mjesto novoj promenadi s popločenjem od crvenog granita u koji će se ugraditi mesingane linije i ploče s oznakama turističkih znamenitosti, nazivima većih hotela te palmom kao neizostavnim simbolom grada.

U Splitu održana Konferencija o smanjenju utjecaja sidrenja na morske cvjetnice

Na konferenciji su predstavljeni rezultati i iskustva stečena tijekom provedbe projekta SASPAS te se raspravljalo o izazovima i mogućim rješenjima za smanjenje utjecaja sidrenja na morske cvjetnice, posebice livade posidonije (Posidonia oceanica). Konferencija je okupila predstavnike različitih institucija iz Hrvatske i Italije povezanih s pitanjima očuvanja morskih cvjetnica.

Postanite čuvari posidonije

Kampanja „Postani čuvar posidonije“ provodi se od srpnja 2021. s ciljem osvještavanja javnosti, a posebice nautičara, o važnosti zaštite i očuvanja morskih cvjetnica, s posebnim naglaskom na posidoniju (Posidonia oceanica).

Projektom SASPAS nastoje se zaštititi morsko dno i morske cvjetnice, a posebno posidonija

Udruga Sunce želi istaknuti značaj i svrhu ekološki prihvatljivog sidrenja te potaknuti nautičare na promišljanje o sidrenju i lokacijama sidrenja. Putem kampanje „Postani čuvar posidonije“ namjerava se stvoriti mreža društveno odgovornih tvrtki koji će kao 'ambasadori posidonije' pomoći u ostvarenju cilja te stvoriti mrežu nautičara koji svojim ponašanjem i djelovanjem izravno pomažu u zaštiti morskih cvjetnica.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER