Zagreb će uz ovakvu ponudu teško postati zeleniji i ugodniji grad
Ova „jedinstvena“ ponuda uređenja okoliša u vlasništvu stambenih zgrada trebala bi ipak uključiti sadnju stabala i uređenje novih zelenih površina, a ne dodatnu betonizaciju i rušenje loše održavanih stabala
Temeljem brojnih upita korisnika, podružnice Zagrebačke ceste i Zrinjevac kreirale su „jedinstvenu“ ponudu uređenja okoliša za stambene zgrade, koja uključuje cjelokupno uređenje zelenih te betonskih i asfaltnih površina uz popločavanje pločnika, staza, šetnica i slično, navode u Zagrebačkom holdingu. Trebamo li očekivati daljnje rušenje stabala i uznapredovalu betonizaciju Zagreba ili pravu zaštitu urbane prirode i okoliša?
Kako se navodi na mrežnim stranicama Zagrebačkog holdinga, ova ponuda se odnosi samo na parcele u vlasništvu stambenih zgrada i uključuje:
- orezivanje i rušenje stabala te košnju trave uz odvoz i zbrinjavanje drvne sječke i otkosa
- rušenje i postavu betonskih kocki i ploča, zemljane i asfalterske radove,
- uklanjanje i postavu rinzola i betonskih rubnjaka
- izradu slivnika od betonskih i plastični cijevi i
- ostale građevinsko-obrtničke radove prema upitu.
Za parcele u vlasništvu zgrade, cjelokupno uređenje ugovara predstavnik stanara, a svi radovi mogu se platiti iz pričuve. Model plaćanja za uređenje privatnih parcela, ugovara se posebno, a ponude i dodatne informacije mogu se zatražiti u Zrinjevcu (Tel.+385 (1) 6598 888 radnim danom od 7 do 15 sati ili na e-mail uprava.zrinjevac@zgh.hr) i Zagrebačkim cestama (Tel. +385 (1) 2356 444 radnim danom od 7 do 15 sati ili na e-mail zagrebacke.ceste@zgh.hr), navodi Zagrebački holding.
- Lijepo uređena zelena površina u zagrebačkoj Sloboštini
Pohvalno je što se gradske tvrtke građanima/kama Zagreba trude ponuditi nove usluge i potaknuti ih na uređenje okoliša zgrada, no opis uključenih radova ne ulijeva nadu da će Zagreb uskoro postati zeleniji i ugodniji grad. Mogu li se Zagrebački holding i njegove podružnice konačno ugledati na primjere dobre europske prakse te građanima ponuditi uistinu jedinstvenu ponudu kojom će im se umjesto betoniranja i rušenja stabala olakšati prilagodba klimatskim promjenama i omogućiti kvalitetniji život u sve toplijem gradu?
Pritom posebno mislimo na primjere iz ne tako dalekog Beča, čija gradska uprava i gradske tvrke uvelike potiču uređenje novih zelenih površina i rashlađenih javnih prostora, a posebno zelenih kvartovskih oaza kao mjesta za druženje i opuštanje njegovih građana i građanki. Istaknimo i primjer glavnog grada Francuske u kojem se građani potiču da postanu „vrtlari pariškog javnog prostora“ te im se na njihove zahtjeve osigurava oprema za sadnju koja uključuje stručnu pomoć, zemlju, sadnice i sjemenje. Kao što smo već više puta izvijestili, Grad Pariz je još u srpnju 2016. godine usvojio zakon kojim potiče stanovnike da ozelenjuju terase, fasade i krovove te uređuju urbane vrtove, a velika se pozornost posvećuje i poticanju urbane poljoprivrede.
- Mali, ali pravi rasadnik bioraznolikosti u Trnskom
Podsjetimo, programom političke platforme Možemo! predviđen je velik broj zelenih rješenja za ugodniji i suvremeniji Zagreb. U programu je navedeno kako se planiraju poticati aktivnosti ozelenjivanja javnih, posebice malih površina ispred zgrada s ciljem smanjenja učinka urbanog toplinskog otoka, podizanja kvalitete zraka i stvaranja prirodnog klimatizacijskog sustava. Najavljeno je uređenje postojećih i novih zelenih i javnih površina te posebna briga o njihovoj pristupačnosti i multifunkcionalnosti. Također, nova gradska uprava najavila je kako posebnu pozornost namjerava posvetiti edukaciji građana/ki s ciljem poticanja ozelenjavanja zajedničkih krovova, terasa i balkona na stambenim zgradama, kao i poticanju uređenja i održavanja zajedničkih stanarskih vrtova i parkova unutar blokova te dvorišta stambenih zgrada.
Voljeli bismo konačno izvijestiti o uređenju ili planovima uređenja novih parkova i zelenih površina, kao i o broju posađenih stabala u pojedinim dijelovima Zagreba jer vremena za njihov rast i napredovanje uz sve očitije posljedice klimatskih promjena imamo sve manje. Zasad redovito objavljujemo vijesti o ozelenjavanju europskih metropola jer takve informacije od njihovih gradskih uprava nije teško dobiti.
U zagrebačkim četvrtima postoje pojedinci koji ulažu velik trud u ozelenjavanje i uljepšavanje okoliša svojih zgrada, a njihov broj bio bi zasigurno još veći kada bi im posebno prilagođenim ponudama i stručnim savjetima u tome pomagale gradske tvrtke.
S.F. / Ekovjesnik