Nakon iznimnih temperaturnih anomalija u listopadu, gotovo je sigurno da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja!

Prema Službi za klimatske promjene Copernicus (C3S), ovogodišnji listopad bio je najtopliji zabilježeni listopad na globalnoj razini

„U listopadu 2023. zabilježene su iznimne temperaturne anomalije, nakon četiri mjeseca obaranja globalnih temperaturnih rekorda. Gotovo sa sigurnošću možemo reći da će 2023. biti najtoplija zabilježena godina, a trenutačno je 1,43 ºC iznad predindustrijskog prosjeka“, upozorila je Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S).

Copernicus služba za klimatske promjene (Copernicus Climate Change Service - C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) u ime Europske komisije uz financiranje EU-a, raspolaže podacima o klimi od 1855. godine te redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene s izvještajima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama. Svi navedeni izvještaji temelje se na računalno generiranim analizama pomoću milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.

 

Listopad 2023. bio je dosad najtopliji listopad zabilježen na globalnoj razini i to s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 15,3 °C, ističe se u priopćenju koje je u srijedu objavila Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S). Navedena prosječna temperatura za listopad 2023. viša je za 0,85 °C u odnosu na listopadski prosjek za razdoblje 1991.-2020. te je 0,40 °C viša u odnosu na prethodni najtopliji listopad 2019. godine. U listopadu 2023. zabilježena je i druga najviša globalna temperaturna anomalija - iza rujna 2023., u svim mjesecima u skupu podataka ERA5 koji seže do 1940. godine.

Cijeli je mjesec bio 1,7 °C topliji od procjene listopadskog prosjeka za predindustrijsko referentno razdoblje 1850.-1900. Od siječnja do listopada 2023. zabilježena je najviša globalna srednja temperatura koja je 1,43 °C iznad predindustrijskog prosjeka 1850.-1900. te je 0,10 °C viša od desetomjesečnog prosjeka za 2016. - trenutačno najtopliju godinu u povijesti mjerenja.

Za Europu je listopad 2023. bio četvrti najtopliji zabilježeni deseti mjesec, i to 1,30 °C topliji od prosjeka razdoblja 1991.-2020. Prosječna površinska temperatura mora za listopad iznad 60°S–60°N bila je 20,79 °C, odnosno dosad najviša zabilježena za mjesec listopad. El Niño uvjeti, navodi Copernicus, nastavili su se razvijati u ekvatorijalnom Pacifiku, iako su anomalije i dalje niže od onih postignutih u ovo doba godine tijekom razvoja povijesno snažnih događaja 1997. i 2015. godine.

  • Mjesečne globalne anomalije površinske temperature zraka (°C) u odnosu na razdoblje 1991. – 2020. od siječnja 1940. do listopada 2023., ucrtane kao vremenske serije za svaku godinu. 2023. i 2016. prikazane su debelim linijama osjenčanim jarko crvenom i tamnocrvenom bojom. Ostale godine prikazane su tankim linijama i osjenčane prema desetljeću, od plave (1940-ih) do ciglastocrvene (2020-ih). / Izvor podataka: ERA5 / © Copernicus Climate Change Service (C3S) / ECMWF

„U listopadu 2023. zabilježene su iznimne temperaturne anomalije, nakon četiri mjeseca obaranja globalnih temperaturnih rekorda. Gotovo sa sigurnošću možemo reći da će 2023. biti najtoplija zabilježena godina, a trenutačno je 1,43 ºC iznad predindustrijskog prosjeka. Dvadesetak dana do početka COP28 hitnost ambiciozne klimatske akcije nikad nije bila nužnija.“ – izjavila je Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Službe za klimatske promjene Copernicus.

  • Globalna dnevna temperatura površine mora (°C) od 1. siječnja 1940. do 31. listopada 2023., prikazana kao vremenska serija za svaku godinu. 2023. i 2016. prikazane su debelim linijama osjenčanim jarko crvenom i tamnocrvenom bojom. Ostale godine prikazane su tankim linijama i osjenčane prema desetljeću, od plave (1940-ih) do ciglastocrvene (2020-ih). / Izvor podataka: ERA5 / © Copernicus Climate Change Service (C3S) / ECMWF

Listopad 2023. bio je šesti uzastopni mjesec u kojem je antarktički morski led ostao na rekordno niskim razinama za to doba godine, s mjesečnom vrijednošću 11 % ispod prosjeka. Opseg arktičkog morskog leda istovremeno je dosegao svoju sedmu najnižu vrijednost za listopad, 12 % ispod prosjeka.

Također, u listopadu 2023. u većem dijelu Europe zabilježene su iznadprosječne oborine. Oluja Babet pogodila je sjevernu Europu, a oluja Aline Portugal i Španjolsku, donijevši obilne oborine i poplave.

U nekoliko regija izvan europskog kontinenta bilo je vlažnije od prosjeka, primjerice, na jugozapadu Sjeverne Amerike, u dijelovima Arapskog poluotoka, u regijama središnje Azije i Sibira, jugoistočnoj Kini, Brazilu, Novom Zelandu i regijama južne Afrike. Takvi su uvjeti često, objašnjavaju u Copernicusu, bili povezani s prolaskom ciklona koji su izazivali obilne oborine i znatnu štetu. Sušnije od prosjeka bilo je u južnom dijelu SAD-a i dijelovima Meksika koji su imali sušu, u regijama središnje i najistočnije Azije te u većem dijelu izvantropske južne hemisfere, uključujući Australiju.

Copernicus služba za klimatske promjene / Ekovjesnik

 

Copernicus je sastavnica svemirskog programa Europske unije, financiranog od strane EU, i njezin je vodeći program za promatranje Zemlje, koji djeluje kroz šest tematskih usluga: atmosfera, klimatske promjene, hitne situacije, kopno, more i sigurnost. Isporučuje besplatno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurne informacije vezane uz naš planet i njegov okoliš. Program koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi se u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za korištenje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Agencije EU i Mercator Ocean, među ostalima.

 

Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upravlja dvjema uslugama iz EU-ova programa za promatranje Zemlje Copernicus: Copernicus službom za nadzor atmosfere (CAMS) i Copernicus službom za klimatske promjene (C3S). Također pridonosi Copernicus službi za upravljanje hitnim slučajevima (CEMS), koju provodi Zajedničko istraživačko vijeće EU (JRC). ECMWF je neovisna međuvladina organizacija koju podržava 35 država. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno, proizvodi i distribuira numerička vremenska predviđanja svojim državama članicama. Ovi su podaci u potpunosti dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Postrojenje superračunala (i pridružena arhiva podataka) u ECMWF-u jedno je od najvećih te vrste u Europi i države članice mogu koristiti 25 % njegovog kapaciteta za vlastite potrebe.

 

VEZANE VIJESTI

Temperaturne anomalije bez presedana! 2023. na putu da postane najtoplija godina u povijesti mjerenja!

Nakon najtoplijeg kolovoza, s temperaturama 0,7 °C iznad prosjeka 1991.-2020., i najtoplijeg ljeta (lipanj – kolovoz), najnoviji podaci Službe za klimatske promjene Copernicus pokazuju da je rujan 2023. bio dosad najtopliji rujan na globalnoj razini, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 16,38 °C ili 0,93 °C iznad prosjeka za rujan 1991.-2020. i 0,5 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg rujna 2020. godine.

Copernicus: Najtopliji siječanj u povijesti mjerenja

Siječanj 2024. bio je najtopliji zabilježeni siječanj na globalnoj razini, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 13,14 °C, što je 0,70 °C iznad siječanjskog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 0,12 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg siječnja 2020. godine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER