Ožujak 2024. deseti uzastopni najtopliji mjesec od lipnja 2023.

Globalna prosječna temperatura za proteklih dvanaest mjeseci (travanj 2023. – ožujak 2024.) najviša je u povijesti mjerenja te je 1,58 °C viša u odnosu na prosjek predindustrijskog razdoblja 1850.-1900.

Iza nas je dosad najtopliji ožujak s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 14,14 °C, što je 0,73 °C iznad mjesečnog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 0,10 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg ožujka 2016. godine.

Copernicus služba za klimatske promjene (Copernicus Climate Change Service - C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) u ime Europske komisije uz financiranje EU-a, raspolaže podacima o klimi od 1855. godine te redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene s izvještajima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama. Svi navedeni izvještaji temelje se na računalno generiranim analizama pomoću milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.

 

Nakon najtoplije veljače u povijesti mjerenja, niz najtoplijih mjeseci nastavio se s ožujkom 2024. kao desetim najtoplijim mjesecom od lipnja 2023. godine. U najnovijem priopćenju Copernicus službe za klimatske promjene (C3S) navodi se kako je ožujak 2024. bio topliji od bilo kojeg prethodnog ožujka u evidenciji podataka, s prosječnom ERA5 površinskom temperaturom zraka od 14,14 °C, što je +0,73 °C iznad mjesečnog prosjeka razdoblja 1991.-2020. i +0,10 °C u odnosu na prethodni najtopliji ožujak 2016. godine.

Ožujak 2024. bio je 1,68 °C topliji od procjene mjesečnog prosjeka za predindustrijsko razdoblje 1850.-1900. Globalna prosječna temperatura za proteklih dvanaest mjeseci (travanj 2023. – ožujak 2024.) najviša je u povijesti mjerenja: 0,70 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020. i 1,58 °C iznad predindustrijskog prosjeka 1850.-1900.

Drugi najtopliji ožujak u Europi

Prosječna europska temperatura za ožujak 2024. bila je 2,12 °C viša od prosjeka za ožujak 1991.-2020., čineći taj mjesec dosad drugim najtoplijim ožujkom u Europi, samo neznatnih 0,02 °C hladnijim od ožujka 2014. Iznadprosječne temperature izmjerene su u središnjim i istočnim regijama europskog kontinenta.

Osim u Europi, iznadprosječne temperature izmjerene su u istočnom dijelu Sjeverne Amerike, na Grenlandu, u istočnoj Rusiji, Srednjoj Americi, dijelovima Južne Amerike, mnogim dijelovima Afrike, južnoj Australiji i dijelovima Antarktika.

  • Mjesečna globalna površinska temperatura zraka anomalije (°C) u odnosu na 1850. – 1900. od siječnja 1940. do ožujka 2024., ucrtane kao vremenske serije za svaku godinu. 2024. prikazana je debelom žutom linijom, 2023. debelom crvenom linijom, a sve ostale godine tankim linijama osjenčanim prema desetljeću, od plave (1940-e) do ciglasto crvene (2020-e). Izvor podataka: ERA5 © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF

El Niño je nastavio slabiti u istočnom ekvatorijalnom Pacifiku, ali su temperature morskog zraka općenito ostale na neobično visokoj razini. Globalna prosječna temperatura površine mora za ožujak 2024. iznad 60°S–60°N bila je 21,07 °C te je najviša zabilježena mjesečna vrijednost, neznatno iznad 21,06 °C zabilježenih u veljači.

  • Prosječna dnevna temperatura površine mora (°C) iznad ekstrapolarnog globalnog oceana (60°S–60°N) za 2016. (žuta), 2023. (crvena) i 2024. (crna linija). Sve ostale godine između 1979. i 2022. prikazane su sivim linijama. Izvor podataka: ERA5 © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF

„Ožujak 2024. nastavlja slijed obaranja klimatskih rekorda za temperaturu zraka i temperaturu površine mora te je deseti uzastopni najtopliji mjesec. Globalna prosječna temperatura najviša je zabilježena, a u posljednjih 12 mjeseci bila je 1,58 °C iznad predindustrijskih razina. Zaustavljanje daljnjeg zagrijavanja zahtijeva brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova.“ – izjavila je Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Copernicus službe za klimatske promjene (C3S). 

  • Percentili temperature površine mora za ožujak 2024. Kategorije boja odnose se na percentile distribucija temperature za referentno razdoblje 1991. – 2020. Ekstremne („Najhladnije“ i „Najtoplije“) kategorije odnose se na razdoblje od 1979. do 2024. godine. Vrijednosti su izračunate samo za oceane bez leda. Područja prekrivena morskim ledom i ledene police u ožujku 2024. prikazana su svijetlosivom bojom. Izvor podataka: ERA5 © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF

Opseg antarktičkog morskog leda šesti najniži za ožujak

Rasprostranjenost arktičkog morskog leda dosegla je svoj godišnji maksimum u ožujku, s mjesečnom vrijednošću nešto ispod prosjeka, što označava najveći opseg u ožujku od 2013. godine. Kao u siječnju i veljači, anomalije koncentracije morskog leda bile su pomiješane diljem Arktičkog oceana, dok su iznad prosjeka ostale u Grenlandskom moru, što je postojano obilježje od listopada. 

Opseg antarktičkog morskog leda bio je 20 posto ispod prosjeka te je šesti najniži opseg za ožujak u evidenciji satelitskih podataka, nastavljajući niz velikih negativnih anomalija uočenih od 2017. godine. Kao i u veljači, koncentracije morskog leda bile su ispod prosjeka u sjevernom Weddellovom moru i u sektoru Ross-Amundsenovog mora.

Vlažnije od prosjeka na zapadu europskog kontinenta

U ožujku 2024. bilo je vlažnije od prosjeka u većem dijelu zapadne Europe, s olujama koje su uzrokovale obilne oborine nad Pirenejskim poluotokom i južnom Francuskom. Vlažnije od prosjeka bilo je i u regijama Skandinavije i sjeverozapadne Rusije. U ostatku Europe vladali su pretežno sušniji uvjeti, s izraženim ispodprosječnim oborinama nad sjeverozapadnom Norveškom.

Vlažnije od prosjeka bilo je i u regijama Sjeverne Amerike, diljem središnje Azije i Japana, u većem dijelu Arapskog poluotoka, na Madagaskaru i u dijelovima Južne Amerike. Ožujak 2024. U Australiji je bio iznimno kišan. Uvjeti sušniji od prosjeka zabilježeni su u dijelovima središnjeg SAD-a, zapadne Kanade i sjevernog Meksika, regijama središnje Azije i Kine te u jugoistočnoj Australiji, većini južne Afrike i Južne Amerike.

Copernicus služba za klimatske promjene / Ekovjesnik

 

Copernicus je sastavnica svemirskog programa Europske unije, financiranog od strane EU, i njezin je vodeći program za promatranje Zemlje, koji djeluje kroz šest tematskih usluga: atmosfera, klimatske promjene, hitne situacije, kopno, more i sigurnost. Isporučuje besplatno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurne informacije vezane uz naš planet i njegov okoliš. Program koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi se u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za korištenje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Agencije EU i Mercator Ocean, među ostalima.

 

Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upravlja dvjema uslugama iz EU-ova programa za promatranje Zemlje Copernicus: Copernicus službom za nadzor atmosfere (CAMS) i Copernicus službom za klimatske promjene (C3S). Također pridonosi Copernicus službi za upravljanje hitnim slučajevima (CEMS), koju provodi Zajedničko istraživačko vijeće EU (JRC). ECMWF je neovisna međuvladina organizacija koju podržava 35 država. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno, proizvodi i distribuira numerička vremenska predviđanja svojim državama članicama. Ovi su podaci u potpunosti dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Postrojenje superračunala (i pridružena arhiva podataka) u ECMWF-u jedno je od najvećih te vrste u Europi i države članice mogu koristiti 25 % njegovog kapaciteta za vlastite potrebe.

 

VEZANE VIJESTI

Zieglergasse postaje prva bečka ulica prilagođena klimatskim promjenama

S ciljem smanjenja utjecaja efekta toplinskih otoka gradska uprava austrijskog glavnog grada odlučila je provesti pilot projekt u jednoj od ulica sedmog bečkog okruga kako bi tamošnjem stanovništvu olakšala život u vrućim ljetnim mjesecima. Bečka ulica Zieglergasse postat će tako prva ulica s mogućnošću regulacije temperature zraka čime će se značajno povećati kvaliteta života lokalnih stanara.

Copernicus: Najtopliji siječanj u povijesti mjerenja

Siječanj 2024. bio je najtopliji zabilježeni siječanj na globalnoj razini, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 13,14 °C, što je 0,70 °C iznad siječanjskog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 0,12 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg siječnja 2020. godine.

Nakon iznimnih temperaturnih anomalija u listopadu, gotovo je sigurno da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja!

„U listopadu 2023. zabilježene su iznimne temperaturne anomalije, nakon četiri mjeseca obaranja globalnih temperaturnih rekorda. Gotovo sa sigurnošću možemo reći da će 2023. biti najtoplija zabilježena godina, a trenutačno je 1,43 ºC iznad predindustrijskog prosjeka“, upozorila je Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER