Ultrafine čestice iz aviona ugrožavaju zdravlje 52 milijuna Europljana

Više od 10 posto ukupne europske populacije izloženo je riziku dodatnog onečišćenja zraka jer žive u blizini zračnih luka

Prema istraživanju koje je naručila Europska federacija za prijevoz i okoliš iz Bruxellesa, poznatija kao Transport & Environment (T&E), tisuće slučajeva visokog krvnog tlaka, dijabetesa i demencije diljem Europe moglo bi se povezati s česticama koje emitiraju zrakoplovi.

52 milijuna ljudi koji žive u neposrednoj blizini 32 najprometnije zračne luke u Europi posebno su izloženi ultrafinim česticama iz zrakoplova, otkriva istraživanje nezavisne nizozemske organizacije CE Delft koje je naručio Transport & Environment (T&E).

Izloženost ultrafinim česticama (UFP ili PM0.1) može se povezati s razvojem ozbiljnih i dugotrajnih zdravstvenih problema, uključujući probleme s dišnim sustavom, kardiovaskularne bolesti i probleme s trudnoćom. Riječ je o česticama nanorazmjera veličine manje od 0,1 μm (ili promjera 100 nm), a vjeruje se da imaju još štetnije posljedice za ljudsko zdravlje jer prodiru duboko u tijelo i pronađene su u krvi i mozgu. Za ovu veličinu čestica, daleko manjih od reguliranih PM10 i PM2,5 lebdećih čestica, još uvijek ne postoje propisi, iako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prije više od 15 godina upozorila da se radi o onečišćivaču koji „izaziva veliku zabrinutost“.

Prema novom istraživanju, izloženost ultrafinim česticama može biti povezana s 280.000 slučajeva visokog krvnog tlaka, 330.000 slučajeva dijabetesa i 18.000 slučajeva demencije u Europi. Istraživanjem su obuhvaćeni prijavljeni slučajevi ovih bolesti oko amsterdamske zračne luke Schiphol te je dobivena prva procjena zdravstvenih učinaka povezanih s UFP-ima i zrakoplovstvom u Europi.

Ultrafine čestice iz zrakoplova emitiraju se na velikoj nadmorskoj visini, ali i pri polijetanju i slijetanju, što znači da su posebno pogođeni stanovnici koji žive u blizini zračnih luka. Ljudi koji žive u radijusu od pet kilometra od zračne luke udišu zrak koji u prosjeku sadrži od 3.000 do 10.000 ultrafinih čestica po cm3 koje emitiraju zrakoplovi. U mnogim gradovima postoji korelacija između ljudi koji žive blizu zračne luke i nižih prihoda, što još jednom potvrđuje da su onečišćenjem zraka najviše pogođene socijalno ugrožene skupine.

„Najprije smo imali problem onečišćenja zraka iz cestovnog prometa, zatim smo otkrili štetnost grijanja na drva, a sada postajemo svjesni još jedne nevidljive opasnosti koja ugrožava ljudsko zdravlje. Znamo da je onečišćenje zraka jedan on najozbiljnijih okolišnih problema koji opterećuje javno zdravstvo i da ove sićušne čestice prodiru u svaki organ tijela, a ovo onečišćenje često uzorkuju zrakoplovi koji prevoze putnike iz cijelog svijeta.“ – kazala je Jemima Hartshorn, osnivačica Mums for Lungs, grupe za kampanju o onečišćenju zraka sa sjedištem u Velikoj Britaniji.

  • U Parizu, jednom od gradova obuhvaćenih ovim istraživanjem, dvije glavne zračne luke Charles de Gaulle i Orly zajedno utječu na oko osam milijuna ljudi.

Količina UFP čestica emitiranih iz zrakoplova uvelike ovisi o sastavu goriva

Međutim, istraživanjem je otkriveno kako se korištenjem „kvalitetnijeg“ mlaznog goriva UFP čestice mogu smanjiti i do 70 %. Što je zrakoplovno gorivo čistije, stvara manje onečišćenja pri izgaranju, a čišćenje ovog goriva odvija se kroz proces koji se naziva hidroobrada. Desetljećima se koristio za uklanjanje sumpora iz goriva za automobile i brodove te bi mogao stajati manje od pet centi po litri goriva. No, standardi mlaznog goriva za zrakoplove nikada nisu poboljšani, iako mogu značajno smanjiti onečišćenje zraka oko zračnih luka.

Druge mjere za smanjenje UFP čestica i poboljšanje kvalitete zraka uključuju smanjenje zračnog prometa i eksponencijalni rast zrakoplovstva, kao i korištenje čistijih tehnologija poput održivih zrakoplovnih goriva (Sustainable Aviation Fuel - SAF) i zrakoplova s ​​nultom emisijom, koji ispuštaju mnogo manje onečišćujućih tvari.

„Ne događa se često da se alarmantan problem koji pogađa milijune ljudi može smanjiti i to uz nisku cijenu. Prljave pare koje uzrokuju zrakoplovi mogu se drastično smanjiti ako očistimo gorivo. Sektor se ponosi vrhunskom tehnologijom i takozvanim učinkovitim zrakoplovima, ali i dalje koristi goriva koja imaju razoran učinak na zdravlje milijuna Europljana. Vrijeme je da EU postavi standarde kvalitete mlaznog goriva za dobrobit klime i zdravlja ljudi.“ – zaključuje Carlos Lopez de la Osa, tehnički voditelj zrakoplovstva u T&E.

UFP čestice su dio takozvanih „ne-CO2 emisija“ iz zrakoplova, koje uključuju mnoge druge toksične onečišćivače, plinove i čestice, kao što su dušikovi oksidi i sumporov dioksid. Iako ti zagađivači ne spadaju u opseg studije, oni također imaju poznate učinke na zdravlje koji se pridodaju onima koji su prethodno opisani. Ove emisije također imaju štetan učinak na klimu, čineći doprinos zrakoplovstva globalnom zatopljenju barem dvostruko većim nego što se uobičajeno misli. Primjerice, formiranje kondenzacijskih tragova – bijelih linija koje križaju nebo iza aviona, sa značajnim učinkom zagrijavanja, također je povezano s UFP emisijama. Smanjenje UFP emisija putem bolje kvalitete mlaznog goriva ne bi bilo korisno samo za stanovništvo koje živi u blizini zračnih luka, već i za cijeli planet.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Bloombergova zaklada i Grad Pariz zajedno protiv ultrafinih čestica

Stanovnici regije Île-de-France izloženi su koncentracijama ozona i lebdećih čestica PM2,5 koje prelaze ograničenja određena novim smjernicama WHO-a. Čak devet od 10 stanovnika središnje francuske regije izloženo je štetnim koncentracijama dušikovog dioksida, a tri od četiri ugroženo je lebdećim česticama PM10. Unatoč napretku koji je postignut tijekom proteklih 20 godina, navedene činjenice ilustriraju važnost još bržeg rješavanja problema onečišćenja zraka.

Kvaliteta zraka u Europi nastavlja se poboljšavati, ali u mnogim područjima razine onečišćenja još uvijek nisu sigurne

Iako se kvaliteta zraka u Europi tijekom proteklih desetljeća znatno poboljšala, onečišćeni zrak i dalje predstavlja najveću opasnost za okoliš i zdravlje ljudi. Prema nedavno objavljenom izvještaju Europske agencije za okoliš (EEA) za 2022. i 2023., kvaliteta zraka u Europi nastavlja se poboljšavati, ali u mnogim njezinim područjima, posebno u gradovima, onečišćenje ostaje iznad preporučenih sigurnih razina.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER