Kvaliteta zraka u Europi nastavlja se poboljšavati, ali u mnogim područjima razine onečišćenja još uvijek nisu sigurne
U Hrvatskoj, Italiji i Poljskoj 2022. godine izmjerene su koncentracije finih čestica koje su više od granične vrijednosti EU-a
Iako se kvaliteta zraka u Europi tijekom proteklih desetljeća znatno poboljšala, onečišćeni zrak i dalje predstavlja najveću opasnost za okoliš i zdravlje ljudi. Prema nedavno objavljenom izvještaju Europske agencije za okoliš (EEA) za 2022. i 2023., kvaliteta zraka u Europi nastavlja se poboljšavati, ali u mnogim njezinim područjima, posebno u gradovima, onečišćenje ostaje iznad preporučenih sigurnih razina.
Europska agencija za okoliš (European Environment Agency – EEA) u svom novom izvještaju „Status kvalitete zraka u Europi 2024.“ predstavlja podatke o razinama ključnih onečišćivača zraka u Europi za 2022. i 2023. godinu te ih uspoređuje sa standardima kvalitete zraka EU-a i pooštrenim Smjernicama o kvaliteti zraka (Global Air Quality Guidelines - AQGs) Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Podaci za 2022. konačni su i potvrđeni od strane zemalja izvjestiteljica, dok se analiza za 2023. temelji na privremenim podacima.
Analiza Europske agencije za okoliš ukazuje na poboljšanje kvalitete zraka u Europi, ali ističe kako standardi EU-a diljem Europe još uvijek nisu ispunjeni. Godine 2022. samo je dva posto europskih postaja zabilježilo koncentracije finih čestica iznad godišnje granične vrijednosti EU-a. Međutim, gotovo svi Europljani ili 96 posto njih koji žive u gradovima izloženi su koncentracijama finih čestica (PM2,5) koje su iznad razine smjernica SZO-a.
Fine čestice su onečišćivač zraka koji uzrokuje najveće negativne utjecaje na zdravlje diljem Europe. Te čestice uglavnom potječu iz krutih goriva koja se koriste za grijanje kućanstava, industrijske aktivnosti i cestovni promet.
Navedena analiza također pokazuje da postoje značajne razlike između europskih zemalja i regija, pri čemu područja u srednjoj i istočnoj Europi pokazuju više razine onečišćenja. Godine 2022. samo je Island imao koncentracije finih čestica koje su bile niže od razine smjernica Svjetske zdravstvene organizacije. Koncentracije više od granične vrijednosti EU-a izmjerene su u tri države članice EU-a: Hrvatskoj, Italiji i Poljskoj.
Akcijski plan za nulto onečišćenje Europskog zelenog plana do 2030. godine postavlja cilj smanjenja preuranjenih smrtnih slučajeva uzrokovanih finim česticama za najmanje 55 posto u usporedbi s razinama iz 2005. godine, kao i dugoročni cilj bez značajnih utjecaja na zdravlje do 2050. godine. Ranije ove godine, institucije EU-a postigle su dogovor o prijedlogu ažuriranja direktiva o kvaliteti zraka s ciljem približavanja standarda kvalitete zraka EU-a smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije i pomoći u postizanju ciljeva akcijskog plana nultog onečišćenja.
Novi izvještaj Europske agencije za okoliš (EEA) predstavlja prvu analizu za izradu dokumenta „Kvaliteta zraka u Europi 2024“. Kasnije ove godine, EEA će objaviti izvještaje o emisijama onečišćivača zraka i utjecajima onečišćenja zraka na ekosustave i ljudsko zdravlje. To uključuje procjene smrtnih slučajeva i lošeg zdravlja uzrokovanog lošom kvalitetom zraka.
Podsjetimo, prema procjenama učinka kvalitete zraka na zdravlje koju je provela Europska agencija za okoliš (EEA) i objavila u ožujku ove godine, najmanje 253 000 smrtnih slučajeva u EU-u 2021. godine moglo se pripisati izloženosti onečišćenju sitnim lebdećim česticama (PM2,5) čije su koncentracije više od 5 µg/m3, što je koncentracija koju preporučuje SZO. Nove procjene učinaka na zdravlje pokazuju da izloženost onečišćenju zraka uzrokuje ili pogoršava određene bolesti kao što su rak pluća, bolesti srca, astma i šećerna bolest. Onečišćenje dušikovim dioksidom te godine prouzročilo je 52 000 smrtnih slučajeva u EU-u, dok se kratkotrajnoj izloženosti ozonu može pripisati 22 000 smrtnih slučajeva.
Ekovjesnik