Dina Dogan: „Zagreb kreće u projekt CGO-a bez jasnog plana i bez odgovora na ključna pitanja“
„CGO Zagreb mora biti cjelovit, financijski održiv i usklađen s EU pravilima. Bez jasnih odgovora i transparentnosti riskiramo preskup projekt koji opet neće riješiti problem otpada.“
U Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski u srijedu je održano javno izlaganje Studije o utjecaju na okoliš za Centar za gospodarenje otpadom Zagreb. Izlaganju su prisustvovali građani, predstavnici građanskih inicijativa i stručnjaci koji upozoravaju da ovaj dokument umanjuje ili potpuno zanemaruje ključne rizike – od ugrožavanja poljoprivrednih površina preko pitanja sigurnosti hrane, vode i zraka do rješavanja pitanja zbrinjavanja goriva iz otpada koji će CGO u Resniku proizvoditi.
Javna rasprava o jednom od najvažnijih projekata u zagrebačkom gospodarenju otpadom počela je usred sezone godišnjih odmora, točnije 21. srpnja, i traje do 3. rujna. Riječ je o razdoblju koje se može nazvati „gluhim dobom ljeta“, a za javne rasprave održane u tom dijelu godine već je korišten termin „anti-javna rasprava“. Upravo je tako ljetne javne rasprave održane u Bandićevo vrijeme nazivao oporbeni Tomislav Tomašević, no „zelena“ gradska uprava kojoj je on na čelu i u svom drugom mandatu potvrđuje „transparentnost“ te „otvorenost“ u procesu planiranja ovog kapitalnog projekta.
Javnom izlaganju Studije o utjecaju na okoliš za Centar za gospodarenje otpadom Zagreb (CGO Zagreb) prisustvovala je i Dina Dogan, čiju Facebook objavu na ovu temu prenosimo u cijelosti:
„Grad Zagreb ušao je u javnu raspravu o Studiji o utjecaju na okoliš za Centar za gospodarenje otpadom Zagreb (CGO). Bili smo danas tamo. Iako se projekt predstavlja kao cjelovito rješenje, otvorena su brojna pitanja koja pokazuju da projekt nije dovršen ni strateški ni financijski.
Zagreb je već imao gotove projekte – biokompostanu u Novskoj i sortirnicu otpada na Žitnjaku – za koje su bile pripremljene građevinske dozvole i osigurana sredstva iz europskih fondova u vrijednosti većoj od 80 milijuna eura. Od tih se projekata odustalo, uz objašnjenje da se 'EU regulativa promijenila' i da sve mora biti na jednoj lokaciji. To nije točno. Europska direktiva o otpadu propisuje integrirani sustav, ali nikada nije zahtijevala centralizaciju. Naprotiv, i sada se u sklopu CGO-a planiraju pretovarne stanice na više lokacija, što samo potvrđuje da tvrdnje gradske uprave nisu istinite.
Osim toga, i dalje nema jasnih odgovora na ključna pitanja:
- Što će biti s 120.000 tona goriva iz otpada (RDF/SRF) koje će nastajati svake godine, a za koje ne postoji niti pismo namjere o preuzimanju?
- Zašto se u javnu raspravu ulazi prije nego što je usvojen Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba do 2029., iako taj dokument treba biti temelj svakog projekta?
- Koliki će dio sustava biti financiran EU sredstvima, a koliki izravno iz džepova građana? Građanima se ponavlja da 'nema EU sredstava', iako nacionalni planovi predviđaju mogućnost sufinanciranja određenih komponenti sustava.
- Zašto su propala već osigurana EU sredstva za ranije projekte, a sada se ide u skuplji model financiranja koji u potpunosti pada na teret građana?
Pritom valja jasno naglasiti: nije istina da se CGO Zagreb ne može financirati iz EU fondova. Hrvatska već ima primjere centara financiranih iz Kohezijskog fonda (Marišćina, Kaštijun). No, odobrenje sufinanciranja ovisi o tome hoće li projekt dobiti pozitivnu ocjenu JASPERS-a, tijela koje za Europsku komisiju provjerava usklađenost velikih infrastrukturnih projekata s EU regulativom. Ako projekt ne bude usklađen s hijerarhijom otpada (prevencija – ponovna uporaba – reciklaža – oporaba – odlaganje) i ako bude financijski preskup u odnosu na učinke, Europska komisija ga neće odobriti. U tom slučaju sve troškove snosit će građani Zagreba.
CGO Zagreb treba biti financijski održiv, u skladu s EU regulativom i hijerarhijom otpada, te razvijan na temelju strateških planova koje Grad još uvijek nije usvojio. Građani zaslužuju transparentne informacije i odgovore na ova pitanja prije nego što Zagreb uđe u projekt koji može dugoročno oblikovati financijsko i okolišno opterećenje grada.“