CGO Zagreb: „Zeleni“ su si dali truda s animacijom, no projekt nudi malo sadržaja i nimalo energane
Bliže se izbori pa je energana ipak previše osjetljivija tema
Dok se građani Zagreba bore s pretrpanim kontejnerima uz „porast“ odvojeno prikupljene plastike i biootpada čije se zbrinjavanje i dalje plaća privatnim poduzećima, Grad Zagreb nudi – animaciju. Ne plan. Ne konkretan napredak. Vizualnu prezentaciju.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegov zamjenik Luka Korlaet u srijedu su predstavili idejni projekt Centra za gospodarenje otpadom Zagreb za koji je izrađena Studija utjecaja na okoliš koju treba odobriti resorno ministarstvo. „Rješenje svih problema“ javnosti je prezentirano u obliku računalno generiranog kompleksa: čist, suvremen, savršeno renderiran… i potpuno nerealan. No, ono što najviše zabrinjava nije izgled budućeg CGO-a, već činjenica da „zasad“ ne uključuje energanu.
Naravno, to je pred izbore vrlo osjetljiva tema, koja će se još neko vrijeme gurati pod tepih dok se ne pojavi neki novi problem s otpadom. Uostalom, nije li se tema CGO-a u Resniku ponovno nametnula nakon odrona otpada na Jakuševcu kad već „normalizacije“ odvoza i nekoliko unapređenja gospodarenja otpadom nisu doveli do rješavanja najvećeg zagrebačkog problema. Onog koji su „zeleni“ obećali riješiti u ovom mandatu, ali i zatvoriti odlagalište Jakuševec još 2021. godine.
Također, njihovo stalno isticanje porasta odvojeno prikupljenog otpada ne znači da je problem s otpadom riješen. Gdje su nestala obećanja o recikliranju? Stručnjaci za gospodarenje otpadom znaju kako je odvojeno prikupljanje otpada jedna stvar, a njegovo zbrinjavanje druga i puno važnija stvar.
„Zagreb nikad nije bio bliže zatvaranju Jakuševca“
Dakle, Centar koji će se navodno početi graditi 2026., a završiti krajem 2028. godine, konačno će omogućiti zatvaranje odlagališta na Jakuševcu te će omogućiti „prestanak ovisnosti Grada Zagreba o privatnim poduzećima“ za gospodarenje otpadom.
Kao „postrojenje nove generacije za mehaničko-biološku obradu otpada“, CGO u Resniku izgradit će se „uz primjenu najnaprednijih EU tehnologija“. U sklopu centra trebali bi se nalaziti sortirnica, kompostana i postrojenje za mehaničku obradu miješanog komunalnog otpada, a bioplinsko postrojenje koristit će se za proizvodnju električne energije.
Kako bi cijela priča bila što „zelenija“, CGO bi na svom krovu trebao imati fotonaponski sustav snage pet megavata čime će „sva energija dolaziti iz vlastitih izvora“, a kao posebnost projekta ističe se „klimatsko-edukativni park“ u kojem će se posjetitelji educirati o održivom gospodarenju otpadom. Ovaj dio priče posebno zvuči kao greenwashing kako bi se projekt učinio prihvatljivijim za javnost.
Na predstavljanju idejnog projekta istaknuto je kako je u planu i prikupljanje oborinskih voda za pranje postrojenja CGO-a što će dodatno smanjiti operativne troškove. Sve navedeno trebalo bi stajati oko 140 milijuna eura, a Grad Zagreb o kreditu već razgovara s Europskom investicijskom bankom.
- Ceremonija svečanog otvaranja još nije najavljena, a novi polupodzemni spremnik za papir već je pun svakojakih vrsta otpada © Ekovjesnik
A što s gorivom iz otpada?
CGO u Resniku trebao bi prerađivati otpad i proizvoditi gorivo (Solid Recovered Fuel - SRF) koji nastaje iz visokokaloričnog dijela otpada, ali „zasad“ nema predviđenu energanu koja bi to gorivo koristila. Umjesto da se gorivo iz otpada iskoristi lokalno, ključna je informacija da će Grad Zagreb plaćati da ga netko preuzme. Prema trenutačnim tržišnim cijenama, riječ je o između 200 i 300 eura po toni, ovisno o stanju na tržištu.
Dakle, proizvodit će se gorivo koje se neće koristiti, već će se uz „prestanak ovisnosti Grada Zagreba o privatnim poduzećima za gospodarenje otpadom“ nekoj privatnoj tvrtki plaćati za njegov odvoz, a sve to pod egidom „zelene tranzicije“ i „održivosti“. To nije kružno gospodarstvo, to je kružna besmislica.
Još ambicioznije djeluje najava da će se cijeli CGO izgraditi u samo dvije godine. U zemlji u kojoj trajanje izgradnje javnih zahoda prelazi jedan mandat, ova izjava graniči s institucionalnom bajkom. No, u Zagrebu se već neko vrijeme planira odokativno, a izgled projekta važniji je od njegove funkcionalnosti.
Budućnost gospodarenja otpadom mjeri se u pikselima
Sve ono što bi predstavljalo racionalno rješenje, poput izgradnje energane, eliminirano je zbog nesigurnosti i straha od uznemiravanja lokalnih „ekoloških aktivista“ koji su protekle četiri godine naglo ušutjeli, uz sporadične prijetnje Tomislavu Tomaševiću kako neće dopustiti izgradnju energane jer „postoje puno bolja i sigurnija tehnološka rješenja“. Koalicijske partnere iz SDP-a, koji su se otvoreno zalagali za izgradnju energane, više nitko ništa ne pita, oni su ionako digli ruke od Zagreba.
Grad od gotovo 800 000 stanovnika, bez strategije za energetsku oporabu otpada, kompleksan sustav gospodarenja otpadom pokušava riješiti tako što proizvodi animacije. Zagrebu je ipak potrebna politička hrabrost za donošenje racionalnih i stručnih odluka. A kad već proizvodimo toliko otpada, bilo bi logično – i ekonomski i ekološki – da ga iskoristimo na najbolji način.
Nema sumnje da je odluka o izgradnji energane osjetljivija tema u predizbornom razdoblju, no politički oportunizam može samo prolongirati odluku, ali i rezultirati dodatnim problemima i gubitkom povjerenja birača. Aktualna zagrebačka gradska vlast, kao i ona prethodna, do sada nije jasno komunicirala dugoročnu i učinkovitu strategiju gospodarenja otpadom, a odlagalište Jakuševec predstavlja ozbiljan problem i potencijalnu ekološku bombu.
Ako Grad Zagreb želi pokazati ozbiljnost u gospodarenju otpadom, nužno je da se o energani i CGO-u počne govoriti konkretno, stručno i transparentno, bez odgađanja i političkog kalkuliranja. Jer problemi s otpadom ne čekaju izbore – oni rastu svakog dana.
- Miriše na nemar © Ekovjesnik
„Dosta je kaosa sa smećem“ govorili su aktivisti 2021.
Podsjetimo, u travnju 2021. „ekološki aktivisti“ i njihove udruge pozvale su Zagrepčane na izbore predstavivši „skupocjenu“ toaletnu vodu neugodnog mirisa „Eau de Zagreb – iz srca Jakuševca“, koju proizvodi i puni Zagreb – „europska prijestolnica smeća“. Kao sastojke naveli su kaotično prikupljanje i neredovit odvoz otpada, skupe i nepravedne račune, lošu infrastrukturu, požare, onečišćenje zraka, narušavanje zdravlja, lošu edukaciju, privatizaciju i namještanje poslova. Sve ono čega protekle četiri godine u Zagrebu nismo imali!
Jakuševec su tada koristili kao politički adut, a sada šute dok se zagrebačko brdo smeća doslovno raspada. Zagreb je i dalje pun smeća, a „Eau de Zagreb“ više ne miriše na nemar, već na njihov vlastiti neuspjeh i propuštene prilike. Možda ćemo uskoro svjedočiti novim maštovitim performansima i predstavljanju neke nove toaletne vode s notom „nismo znali da će biti tako teško i zahtjevno“. Miris razočaranja olako danim predizbornim obećanjima ograničene količine koja nestaje jednako brzo kao i entuzijazam birača.
Stjepan Felber | Ekovjesnik