Vrućina predstavlja golemi trošak koji talijansko gospodarstvo godišnje stoji i do 12 milijardi eura
Nico Gronchi: „Ekstremne vrućine postale su prava klimatska pristojba. Više nije riječ samo o meteorološkoj izvanrednoj situaciji, nego o trajnoj gospodarskoj varijabli koja utječe na ulaganja, produktivnost, potrošnju i navike građana, uključujući turist
Analiza Gospodarskog ureda udruženja Confesercenti pokazuje da sve više temperature ne predstavljaju samo zdravstveni i društveni problem, već i ozbiljan gospodarski teret za Italiju.
Sve izraženiji toplinski valovi nisu samo zdravstveni i društveni izazov, već imaju sve veći utjecaj i na poslovanje poduzeća te potrošnju, ističe talijansko udruženje Confesercenti (Confederazione Italiana Esercenti Attività Commerciali), jedno od najvećih i najvažnijih talijanskih poslovnih i poduzetničkih udruženja koje predstavlja i okuplja više od 350 000 malih i srednjih poduzeća u sektorima trgovine, turizma, usluga i obrta.
Prema procjeni, između 30 i 60 dana intenzivnih vrućina godišnje talijansko gospodarstvo stoji između šest i 12 milijardi eura, odnosno oko 0,2 do 0,4 % BDP-a, zbog većih troškova energije, smanjene produktivnosti rada, nužnih ulaganja i gubitaka prihoda u najizloženijim sektorima.
To proizlazi iz analize Gospodarskog ureda Confesercentija o utjecaju visokih temperatura na talijansko gospodarstvo, objavljene u trenutku kada toplinski val doseže svoj vrhunac. Talijansko Ministarstvo zdravstva već je u petak proširilo najviši stupanj upozorenja na toplinski val (bollino rosso) na čak 16 talijanskih gradova.
Najveći trošak odnosi se na ulaganja koja su postala neizbježna – ugradnju učinkovitijih klimatizacijskih sustava, fotonaponskih elektrana, sustave zaštite od sunčeva zračenja te energetsku obnovu zgrada – čija se vrijednost procjenjuje na dvije do četiri milijarde eura.
Slijede povećani troškovi energije, procijenjeni na dvije do tri milijarde eura, zbog potrebe za dugotrajnijim hlađenjem prostora, te pad produktivnosti rada tijekom dana s ekstremnim vrućinama, koji se procjenjuje na 1,5 do tri milijarde eura. Dodatno se gubi između jedne i dvije milijarde eura prihoda u najizloženijim djelatnostima, među kojima su građevinarstvo, poljoprivreda, logistika i ulična trgovina.
Confesercenti upozorava da je grijanje tradicionalno bilo jedan od najvećih energetskih troškova kućanstava, no danas mu se pridružuju i sve veći troškovi ljetnog hlađenja. Prosječno kućanstvo za klimatizaciju trenutačno izdvaja oko 150 eura godišnje, a taj bi se iznos u idućih nekoliko godina mogao povećati na čak 400 eura. Tome treba pridodati kupnju i zamjenu klima-uređaja, veću potrošnju vode te zdravstvene troškove povezane s toplinskim stresom.
Zbog toga se, upozorava Confesercenti, vrućina pretvara u svojevrsnu „novu klimatsku pristojbu“, koja najviše pogađa kućanstva sa srednjim i nižim prihodima te starije osobe.
Sličan pritisak osjećaju i poduzeća. Primjerice, bar ili trgovina koji danas za rashlađivanje prostora godišnje izdvajaju oko 3000 eura uskoro bi mogli plaćati između 5000 i 6000 eura, uz dodatna ulaganja u učinkovitije sustave i energetsku obnovu objekata, što predstavlja ozbiljan financijski teret, osobito za mala poduzeća.
Produktivnost rada i potrošnja pod pritiskom
Confesercenti ističe da pri temperaturama iznad 35 °C produktivnost rada osjetno opada. Najizloženiji su građevinarstvo, poljoprivreda, logistika, ulična trgovina, komunalne i servisne djelatnosti, ali i male trgovine te turističke djelatnosti na otvorenom, uključujući tržnice i ugostiteljske objekte s terasama. Ako se broj izrazito vrućih dana nastavi povećavati, Italija bi svake godine mogla izgubiti tisuće radnih sati.
Visoke temperature tijekom središnjeg dijela dana prazne gradske ulice. Na tome profitiraju veliki klimatizirani trgovački centri i internetske platforme, dok tržnice, trgovine u povijesnim gradskim jezgrama i lokalni obrti trpe dodatni pritisak uz već postojeću konkurenciju internetske trgovine.
Toplinski valovi mijenjaju i potrošačke navike
Trgovci odjećom bilježe pad prodaje zimske odjeće zbog sve kraćih hladnih razdoblja, dok ugostiteljski objekti tijekom najtoplijih dana bilježe manju posjećenost terasa jer gosti radije biraju klimatizirane unutarnje prostore.
Mijenjaju se i turistički obrasci. Sve više turista putovanja planira u lipnju i rujnu, dok interes za vrhunac ljeta slabi. Potražnja se pritom sve više usmjerava prema planinskim područjima, dok talijanski povijesni gradovi tijekom najtoplijih tjedana bilježe pad broja posjetitelja.
Klimatske promjene postale su gospodarski problem
„Ekstremne vrućine postale su prava klimatska pristojba. Više nije riječ samo o meteorološkoj izvanrednoj situaciji, nego o trajnoj gospodarskoj varijabli koja utječe na ulaganja, produktivnost, potrošnju i navike građana, uključujući turistička putovanja", izjavio je predsjednik Confesercentija Nico Gronchi.
Dodao je kako se taj izazov ne može prepustiti pojedinačnim kućanstvima i poduzećima, već zahtijeva temeljitu promjenu pristupa.
„Dugoročno rješenje vjerojatno leži u dubinskoj energetskoj obnovi zgrada i poslovnih prostora te u prilagodljivoj urbanoj regeneraciji. Bez odlučnih i hitnih ulaganja u otpornost gradova klimatske će promjene nastaviti produbljivati gospodarsku krizu, prazniti javne prostore i slabiti konkurentnost talijanskog gospodarstva“, zaključuje Gronchi.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
- Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.