Ekstremne vrućine sve više opterećuju španjolski zdravstveni sustav

Ekstremne vrućine više nisu povremena izvanredna situacija, već su postale najveći zdravstveni rizik povezan s klimatskim promjenama te trajna prijetnja javnom zdravstvu u Španjolskoj

Institut za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) objavio je novo izvješće pod nazivom „Ekstremne vrućine, zdravlje u opasnosti“ i predstavio ga 1. srpnja u sklopu Opservatorija za zdravlje i okoliš osiguravajućeg društva DKV.

Na gotovo stotinu stranica izvješće Calor extrema, salut en risc“ / „Calor extremo, salud en riesgo“  Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) stvarnost užarenih španjolskih ulica i bolnica tumači u svjetlu najnovijih medicinskih i klimatskih spoznaja. Donoseći sveobuhvatan pregled trenutačnog stanja, ovo izvješće zdravstvenim djelatnicima pruža praktične informacije za suočavanje s rizikom koji već sada oblikuje budućnost španjolskog zdravstvenog sustava.

Opservatorij za zdravlje i okoliš, koji je DKV osnovao 2008. godine, razvio se u uglednu platformu koja povezuje znanstvene spoznaje sa stvarnim društvenim izazovima. Njegov je cilj podizanje svijesti o povezanosti okoliša i zdravlja te pružanje stručnih podloga za donošenje odluka nositeljima javnih politika i zdravstvenim djelatnicima.

Izvješće pokazuje da je toplinski stres već postao najveći zdravstveni rizik povezan s klimatskim promjenama u Španjolskoj. Analiza pokazuje da svaki dodatni Celzijev stupanj povećava smrtnost povezanu s vrućinama za 35 %. Klimatske projekcije upozoravaju da bi se Španjolska do 2050. godine mogla suočavati s čak osam toplinskih valova godišnje, uz nagli porast broja tropskih noći, tijekom kojih temperature ostaju previsoke da bi se organizam mogao oporaviti.

Klimatska stvarnost sve snažnije opterećuje španjolske bolnice, pri čemu broj hitnih prijema raste i do 42,8 %. Izvješće također upozorava na izražene društvene nejednakosti. Mjesto stanovanja i razina prihoda sve više određuju rizik od bolesti ili smrti povezanih s ekstremnim vrućinama, a najugroženiji su starije osobe, žene koje žive same i stanovnici socijalno ugroženih četvrti.

Otvarajući predstavljanje izvješća, glavni izvršni direktor DKV-a Fernando Campos istaknuo je da se ono uklapa u širu misiju društva. „U DKV-u smo uvjereni da je razumijevanje okruženja u kojem djelujemo ključno za izgradnju zdravije budućnosti. To nam omogućuje da svojim korisnicima, bilo da je riječ o građanima ili tvrtkama, kao i cjelokupnom zdravstvenom sustavu, ponudimo najbolja moguća rješenja", rekao je Campos.

Govoreći o posljedicama nečinjenja, Campos je upozorio: „Epizode ekstremnih vrućina više nisu iznimka. One danas određuju planiranje zdravstvene skrbi, upravljanje resursima i kvalitetu pružene zdravstvene zaštite. Ignoriranje tog problema nije odgovorna opcija, ni iz društvene perspektive ni sa stajališta učinkovitog upravljanja zdravstvenim sustavom."

Dr. Elizabeth Diago Navarro, istraživačica ISGlobala i autorica izvješća, naglasila je da već postoje čvrsti znanstveni dokazi o učincima ekstremnih vrućina.

„Znamo koje su skupine stanovništva najranjivije i raspolažemo strategijama za ublažavanje posljedica ekstremnih vrućina. Sada je nužno sustavno provesti te mjere kako bismo učinkovitije odgovorili na ekstremne vrućine s kojima se već suočavamo i s kojima ćemo se suočavati i u budućnosti", istaknula je Diago Navarro.

Nakon predstavljanja izvješća održana je panel-rasprava koju je moderirala direktorica održivosti i upravljanja reputacijskim rizicima u DKV-u Silvia Agulló. „Moramo uspostaviti mehanizme koji će nam omogućiti da na vrijeme prepoznamo i spriječimo ozbiljne zdravstvene posljedice koje donose ovakvi ekstremni vremenski događaji", istaknula je.

Dr. Martín Reyes, predstojnik Kardiološkog odjela zdravstvene ustanove Quirónsalud, istaknuo je: „Bilježimo sve veći broj posebno ranjivih pacijenata, ponajprije starijih osoba, kojima tijekom toplinskih valova treba prilagoditi terapiju jer ekstremne vrućine dodatno narušavaju njihovo zdravstveno stanje.“

„Postupno razvijamo kulturu pripravnosti, iako je ona često potaknuta nedavnim katastrofama, poput razornih poplava u regiji Valencije. Trenutačno poseban naglasak stavljamo na pomoć u lokalnim zajednicama kako bi susjedi i osobe iz neposrednog okruženja mogli pružiti potporu najugroženijima u izvanrednim situacijama. Istodobno potičemo edukaciju te izradu planova pripravnosti na razini kućanstava i lokalnih zajednica", rekao je Víctor Segura iz Jedinice za hitne intervencije Španjolskog Crvenog križa.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

  • Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.

 

VEZANE VIJESTI

Grad Rim usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama

Gradsko vijeće ovog je tjedna konačno dalo zeleno svjetlo za dokument kojim se utvrđuju prioriteti, ciljevi i mjere za prilagodbu i jačanje otpornosti Vječnog Grada i njegovog cjelokupnog područja na sve izraženije i intenzivnije utjecaje klimatskih promjena.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER