Opožarena površina u Brazilu 2025. smanjena za 31 posto
Šumski požari u brazilskoj Amazoni 2025. pali su na najnižu razinu od 1985. godine, nakon što su prethodne godine dosegnuli rekordne razmjere
Brazil je tijekom 2025. zabilježio ukupno 12,7 milijuna hektara opožarenih površina, što je gotovo upola manje nego 2024. godine te 31 % manje od dugogodišnjeg prosjeka, koji iznosi 18,4 milijuna hektara godišnje.
To je jedan od ključnih zaključaka drugog izdanja Godišnjeg izvješća o požarima u Brazilu, koje je objavila brazilska mreža za praćenje okoliša MapBiomas i koje obuhvaća sve opožarene površine u razdoblju od 1985. do 2025. godine.
Najveća tropska prašuma na svijetu suočila se 2024. s iznimno teškom situacijom, kada je izgorjelo 15,8 milijuna hektara. Povijesna suša pogodovala je širenju požara, od kojih je velika većina bila posljedica ljudskih aktivnosti.
Podsjetimo, prema podacima brazilskog Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (Instituto Nacional de Pesquisas Espaciais – INPE), brazilska Amazona tijekom 2024. zabilježila je najveći broj šumskih požara od 2007. godine. Tijekom te godine satelitske snimke zabilježile su 140 328 požara ili 42 posto više nego 2023., kada ih je evidentirano 98 634, te najveći broj od 2007. godine, kada je zabilježeno 186 463 požara. Istodobno, ukupna površina zahvaćena deforestacijom bila je najmanja u posljednjih nekoliko godina. Početkom studenoga INPE je objavio da je deforestacija u brazilskoj Amazoni između kraja kolovoza 2023. i kraja kolovoza 2024. smanjena za više od 30 %, dosegnuvši najnižu razinu od 2015. godine.
Ovogodišnje izvješće mreže MapBiomas pokazuje da se stanje tijekom 2025. znatno poboljšalo jer su u brazilskoj Amazoni požari zahvatili 3,1 milijun hektara. Pozitivan trend vidljiv je i na razini cijelog Brazila, gdje je ukupna opožarena površina tijekom 2025. pala na najnižu razinu od 2018. godine i iznosila 12,7 milijuna hektara.
Požari najčešće zahvaćaju područja koja je izmijenio čovjek
MapBiomas navodi kako je tijekom posljednje 41 godine gotovo polovica ukupno opožarene površine u Brazilu koncentrirana u samo trima saveznim državama, u Mato Grossu, Paráu i Maranhãou, dok je 11 posto svih opožarenih površina koncentrirano u samo 15 općina.
Od 1985. godine čak 64 % svih površina koje su izgorjele u Brazilu bilo je zahvaćeno požarom više od jednog puta, a većina tih područja ponovno izgori u roku od četiri godine. Taj je obrazac posebno izražen u Amazoni, gdje se požari vraćaju još brže, ističe se u izvješću mreže MapBiomas.
Čak 71,5 % ukupno opožarenih površina u Brazilu nalazi se u prirodnoj vegetaciji, no u Amazoni i Atlantskoj šumi požari su najčešći na područjima koja je čovjek već izmijenio, poput pašnjaka. U biomima kao što su Atlantska šuma, Pampa i Pantanal polovica ili više opožarene površine pretrpjela je požare velikog ili vrlo velikog intenziteta, što znači da su posljedice za vegetaciju u tim područjima znatno ozbiljnije od nacionalnog prosjeka.
Znatno smanjena i deforestacija
Pad broja požara u Amazoni tijekom prošle godine bio je „izvan svih očekivanja“, izjavila je za AFP Ane Alencar, koordinatorica izvješća mreže MapBiomas. Prema njezinim riječima, pomicanje kišne sezone između 2024. i 2025. spriječilo je stvaranje „idealnog razdoblja za izbijanje požara“ u pojedinim područjima, gdje se vatra tradicionalno koristi za krčenje i čišćenje poljoprivrednih površina.
Drastično smanjenje broja požara tijekom 2025. povezano je i s nastavkom smanjenja deforestacije, koje traje od povratka predsjednika Luiza Inácija Lule da Silve na vlast 2023. godine, kada je obećao prekinuti krčenje šuma do 2030. Stručnjaci ističu i važnost „psihološkog čimbenika“ među lokalnim zajednicama pogođenima razornim požarima 2024. godine. Strah od ponavljanja slične katastrofe potaknuo je opreznije upravljanje vatrom i pridonio boljoj kontroli njezina korištenja.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
- Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.