„Evolucijsko gnijezdo“ u djetinjstvu povezano je s dobrobiti u odrasloj dobi

Međunarodno istraživanje utvrdilo ključna iskustva iz djetinjstva koja predviđaju sreću i dobrobit u odrasloj dobi

© Anastasia Golubeva / Pexels

Novo istraživanje, koje je predvodilo Sveučilište u Nottinghamu i koje je provedeno u trima zemljama, utvrdilo je skup ključnih iskustava iz djetinjstva koja predviđaju različite pokazatelje dobrobiti u odrasloj dobi, uključujući zdravlje, sreću, tjeskobu, zadovoljstvo životom, zadovoljstvo društvenim odnosima i opće povjerenje u druge.

Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Happiness Studies izdvojilo je iskustva iz djetinjstva poput roditeljske ili skrbničke brige koja odgovara na potrebe djeteta, brojnih prilika za slobodnu igru i pozitivnog emocionalnog ozračja u domu.

Sva ta iskustva dio su „evolucijskog gnijezda”: okvira roditeljskih praksi koje dojenčad i djeca, prema toj teoriji, očekuju na temelju svojeg evolucijskog nasljeđa i koje su već ranije prepoznate kao ključne za zdrav razvoj.

Sudionici u dobi od 18 do 34 godine iz Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i Japana izvijestili su o svojim iskustvima s tim praksama tijekom djetinjstva, a zatim odgovorili na nekoliko pitanja o svojoj sadašnjoj dobrobiti. Mnoga od tih pitanja britanski Ured za nacionalnu statistiku (Office for National Statistics) redovito upotrebljava za procjenu dobrobiti u Ujedinjenom Kraljevstvu.

„Znamo da iskustva iz djetinjstva imaju ključnu ulogu u oblikovanju dobrobiti tijekom cijelog života. Naše istraživanje ističe vrijednost promatranja načina na koji kao društvo odgajamo djecu iz evolucijske perspektive jer se okruženja u kojima smo se razvijali kao vrsta znatno razlikuju od onih u kojima danas žive mnogi ljudi”, rekao je voditelj istraživanja dr. Eugene Malthouse s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Nottinghamu.

U suradnji s istraživačima sa Sveučilišta u Warwicku i Sveučilišta u Osaki, tim je utvrdio da su u svim trima zemljama iskustva s praksama evolucijskog gnijezda tijekom djetinjstva bila povezana s različitim pokazateljima osobne dobrobiti, uključujući zdravlje, zadovoljstvo životom, sreću i nižu razinu tjeskobe. Također su u svim trima zemljama bila povezana sa zadovoljstvom društvenim odnosima, osjećajem pripadnosti susjedstvu i razinom povjerenja u druge.

Te su povezanosti bile vidljive unatoč velikim kulturnim razlikama između triju zemalja. Ostale su statistički značajne i nakon što su u obzir uzeti demografski čimbenici poput prihoda i obrazovanja.

„U cjelini, naši rezultati ističu važnost pružanja iskustava koja zadovoljavaju biološke, psihološke i društvene potrebe djece. Također pokazuju vrijednost evolucijskog gnijezda kao okvira za promišljanje tih iskustava”, rekao je Malthouse.

Istraživanje je također pokazalo da se iskustva iz djetinjstva o kojima su sudionici izvijestili mogu razvrstati na pozitivna i negativna. Iako su se brojna prethodna istraživanja usredotočila na važnost izbjegavanja negativnih iskustava, rezultati su pokazali da su pozitivna iskustva općenito snažniji prediktor dobrobiti u odrasloj dobi od odsutnosti negativnih iskustava.

Stjepan Felber | Ekovjesnik