Dabrovi iz zapaljene nastambe u Lonjskom polju živi su i zdravi
Dobra vijest nakon barbarskog čina!
Kraj nastambe, zapaljene prije mjesec dana, djelatnici Parka prirode Lonjsko polje opazili svježe tragove dabrova
Dabrovi sa Struga su dobro! Vijest je to koju su s veseljem objavili djelatnici Parka prirode Lonjsko polje koji posljednjih tjedana pojačano nadziru nastambu dabrova u kanalu rječice Strug nedaleko sela Plesmo jer su 19. ožujka tijekom redovitog obilaska rječice čamcem opazili rijetko viđen divljački čin. Iz nastambe dabrova dizao se dim, što znači da je netko dan, dva ili najviše tri dana ranije zapalio nastambu.
Obavljen je očevid te je utvrđeno kako je izgorio vršni dio nastambe i da dvije komore ukopane u zemlju ipak nisu oštećene. Sve je ukazivalo na to da dabrovi nisu stradali, ali trebalo je još malo pričekati kako bi se čuvari prirode u to i uvjerili.
- Strug - zapaljena nastamba / Foto: Park prirode Lonjsko polje
Prošlotjedno zatopljenje mnoge je životinje izmamilo van, pa tako i dabrove. Oko nastambe su opaženi njihovi svježi tragovi što znači da su dabrovi iz zapaljene nastambe živi i zdravi.
„Koliko je bilo uznemirujuće vidjeti spaljenu nastambu dabrova, toliko je bilo olakšavajuće doznati da su njezini stanari dobro. Populacija dabrova u Parku prirode Lonjsko polje u stalnoj je progresiji, no barbarski čin kojem smo svjedočili, zaslužuje najoštriju osudu“, kazao je Damir Culjak, glavni čuvar prirode Parka prirode Lonjsko polje. Budući da počinitelj još nije pronađen, sa sigurnošću se ne može utvrditi zašto je nastamba dabrova zapaljena.
- Strug - zapaljena nastamba / Foto: Park prirode Lonjsko polje
- Strug - zapaljena nastamba / Foto: Park prirode Lonjsko polje
Dabar je najveći glodavac sjeverne polutke. Izvrstan je plivač i ronilac, a zbog sposobnosti sječe stabala i gradnje nastambi i brana od drveta, neki ga smatraju i drvodjelcem u životinjskom svijetu. Riječ je o monogamnoj životinji. Uz roditeljski par u nastambi može živjeti do šest mladunaca.
Dabar je nekada nastanjivao cijelu Europu, a do kraja 19. stoljeća živio je i u Hrvatskoj. Početkom prošlog stoljeća opstao je na samo četiri odvojena lokaliteta – jedan je bio zajednički u Njemačkoj i Poljskoj, a ostali se nalaze u Francuskoj, Rusiji i Norveškoj. S tih je mjesta počela reintrodukcija dabra u stara staništa diljem Europe.
U sklopu projekta Dabar u Hrvatskoj dabar je 1996. godine ponovno doseljen u Hrvatsku te naseljen u šumu Žutica kraj Ivanić-Grada te rukavce Drave u okolici Legrada. Iz Žutice se dabar proširio Parkom prirode Lonjsko polje te sada nastanjuje sve tamošnje vodotoke.
Dabar je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta te ciljana vrsta Parka prirode Lonjsko polje prema Direktivi o staništima mreže NATURA2000.
Ekovjesnik